hrvatski

Infodemija u doba covida-19: kaznenopravni i sigurnosni aspekt

Pandemija SARS-CoV-2 u Europi i svijetu dovela je do brojnih pravnih, ekonomskih, medicinskih, sigurnosnih i ostalih izazova. S obzirom na brzinu kojom se šire (dez)informacije o SARS-CoV-2 došlo je do pojave novog termina - infodemija. Infodemija predstavlja poplavu informacija o virusu, pri čemu je jako teško razlikovati istinu od laži. Osim toga širenje dezinformacija može imati višestruke negativne posljedice, vezano uz zdravlje stanovništva - ponajviše psihičko zdravlje, ali i na svijest građana o aktualnoj globalnoj situaciji. Ujedno, infodemija može biti povezana i s govorom mržnje što konačno vodi do rizičnog ponašanja. Naime, takvi lažni natpisi posljedično uvode građane u kažnjivu zonu nepoštivanjem epidemioloških mjera nadležnih tijela pri čemu vrlo lako može doći do svjesnog protupravnog djelovanja u vidu kaznenog djela širenja zarazne bolesti. U tu svrhu Europska unija nastoji snažno odgovoriti na takve neželjene i opasne pojave konkretnim mjerama koje se mogu brzo implementirati kroz postojeće pravne resurse. Autori se u ovom radu bave analizom problema širenja lažnih vijesti s kaznenopravnog i sigurnosnog aspekta uz poredbena rješenja. Naime, hrvatsko kazneno zakonodavstvo ne inkriminira širenje lažnih vijesti kao kazneno djelo, već je širenje lažnih vijesti u našem pravnom sustavu propisano kao prekršaj u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira koji je nastao još u doba bivše države. Slijedom navedenog, autori nastoje pružiti odgovore na niz pravnih i sigurnosnih pitanja. Ponajprije, koje pravne posljedice nastaju širenjem lažnih vijesti o SARSCoV-2, mogućnosti pooštravanja sankcija za širenje glasina, gdje nastaje ograničenje prava slobode izvještavanja, te kako lažne informacije utječu na nacionalnu sigurnost?

Infodemija ; Širenje lažnih vijesti ; Govor mržnje ; Kazneno djelo ; Nacionalna sigurnost ; SARS-CoV-2

nije evidentirano