hrvatski

Ženska sekcija Fotokluba Zagreb - prilog poznavanju ženske fotografije u Hrvatskoj između 1950-ih i 1970- ih

Žene u fotografiju na području čitave bivše Jugoslavije ulaze relativno kasno i ne bez problema, uz ostalo, jer se fotografija nerijetko smatrala tehnikom, pa stoga i “vještinom” svojstvenijom muškarcima. Za razvoj poslijeratne ženske fotografije, u razdoblju skučenih prilika za edukaciju, skromne izložbene scene i nepostojanja kritike, važnu ulogu ostvarili su foto klubovi. Fotoklub Zagreb bio je jedan od najsnažnijih u bivšoj Jugoslaviji, otvoren i za buduće fotografkinje. U sklopu njegova djelovanja ranih 1970-ih osniva se i Ženska sekcija. Prvi zajednički nastup uslijedit će 1973. u Galeriji umjetničke fotografije (GUF) u Zagrebu, o čijoj sudbini i razlozima prekida djelovanja još uvijek nisu pronađeni zapisi. Tematski izbor koji su članice predstavljale na godišnjim izložbama Ženske sekcije Foto kluba Zagreb bio je osoban, a sudeći prema dokumentaciji većinom se radilo o portretima, pejsažima, snimcima djece te povremeno urbanim scenama. Akt je bio vrlo rijedak, dok iznenađuje činjenica da – unatoč tome što govorimo o 70- ima – nema kritičkih prikaza koji bi govorili o političkim, društvenim i drugim zbivanjima koja su u to doba bila intenzivna pa i sudbonosna. Nešto kasnije, 1979., Ženska sekcija održat će prvu i jedinu tematsku izložbu naslovljenu “Ono što volim i ono što ne volim u Zagrebu”, na kojoj su autorice s nekoliko fotografija otpada i zapuštenog stanja grada komentirale neposrednu okolinu u kojoj su djelovale.

Fotoklub Zagreb, Ženska sekcija, ženska fotografija, tematska izložba

Uz znanstveni skup objavljena je knjižica sažetaka.