hrvatski

Onkolozi na valovima COVID-19 pandemije

Ciljevi: Liječnici često imaju sindrom sagorijevanja na poslu. Onkolozi imaju visoki rizik sagorijevanja. COVID-19 pandemija dovela je do značajnih promjena, kako u svakodnevnim životima tako i na radnom mjestu liječnika. Ciljevi su ispitati koliko je ova pandemija utjecala na promjene u radu i radnom okruženju onkologa te, je li COVID-19 pandemija imala utjecaj na razvoj sindroma sagorijevanja na poslu. Metode: presječno ispitivanje provedeno je tijekom rujna 2021 godine. Istraživanje je provedeno putem elektronske anonimne google form online ankete koja je poslana na 167 e-mail adresa specijalista ili specijalizanta, internističke onkologije ili onkologije i radioterapije. Anketa, koja je bila dostupna za ispunjavanje u periodu od 6. do 24. rujna 2021, sadržavala je pitanja o demografskim podacima i pitanja o utjecaju pandemije COVID-19 na rad onkologa. Sindrom sagorijevanja na poslu evaluiran je izdvojenim pitanjem o osjećaju sagorijevanja na poslu (veća emotivna iscrpljenost i osjećaj otuđenosti) u komparaciji s periodom prije pandemije. Rezultati: Ukupno je zabilježeno 73 odgovora. Većina onkologa (84%) imala je tijekom COVID-19 pandemije veći osjećaj sagorijevanja na poslu nego prije pandemije. Hrvatski onkolozi vrlo su se brzo prilagodili novim zahtjevima i novim standardima u zbrinjavanju onkoloških bolesnika te je 94% onkologa tijekom pandemije koristilo mogućnost telemedicine. Dvije trećine onkologa smatra da je njihova edukacija u ovom periodu nazadovala. Zaključak: Tijekom COVID-19 pandemije zabilježena je visoka razina sagorijevanja onkologa. Telemedicina je vrlo brzo usvojena kao novi standard rada. U slučaju nastavka online edukacije, potrebno je bolje promišljanje i organiziranje iste s obzirom na ocjenu onkologa o nazadovanju onkološke edukacije tijekom COVID-19 pandemije.

pandemija COVID-19 ; sindrom sagorijevanja ; telemedicina ; onkološka edukacija

nije evidentirano