hrvatski

Prekršajna odgovornost za promicanje ideologija suprotnih Ustavu Republike Hrvatske

U javnosti je već dugo prisutan fenomen promicanja ideologije desnog radikalizma u formi (afi rmativnih) reminiscencija na ustaški pokret i njegovu vlast tijekom Drugog svjetskog rata. Posebno je to vidljivo na društvenim mrežama, na grafi tima, pojedinim elektroničkim medijima te sportskim natjecanjima i koncertima pojedinih glazbenika. Promicanje ustaštva i isticanje njegovih simbola, prema Ustavu Republike Hrvatske i stanovištu Ustavnog suda, protivno je Ustavu. Međutim korištenje ustaških simbola, posebice pozdrava/ uzvika „Za dom, spremni!“, rašireno je i opravdava se različitim razlozima, od onih koji u podlozi imaju prihvaćanje ustaške ideologije, preko shvaćanja da se taj pozdrav emancipirao od ustaštva jer se koristio u simbolima i praksi pojedinih legalnih postrojbi hrvatskih oružanih snaga u Domovinskom ratu, da je riječ o uzviku koji se koristio neovisno o ustaštvu, pa do pomodarstva, posebno u mladoj generaciji, koje ne povezuje ustašku simboliku s ideologijom iz Drugog svjetskog rata, koja je, nažalost, i danas prisutna u našem društvu. Iz redova pravne struke, bez ulaženja u političke i društvene aspekte korištenja ustaških simbola, pa čak i uz jasnu ogradu od ustaštva, javljaju se stanovišta kako nije moguće prekršajno kažnjavati korištenje uzvika „Za dom, spremni!“ jer da taj čin nije propisan kao zabranjen i kažnjiv te da podvođenje tog čina pod članak 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira narušava ustavno načelo zakonitosti. Postupno se ustalila sudska praksa prekršajnih sudova koja uzvik „Za dom, spremni!“, a i korištenje drugih simbola ustaštva, smatra prekršajem protiv javnog reda i mira. Ustaška ideologija i simboli često su vezani i uz nasilje, pa se postavlja pitanje razgraničenja korištenja tih simbola kao prekršaja ili kao kaznenog djela, samostalnog ili inkorporiranog u neko drugo kazneno djelo. Ustaljenu praksu prekršajnih sudova o kvalifi kaciji korištenja uzvika „Za dom, spremni!“ nedavno je promijenio svojim pravnim shvaćanjem prihvaćenim na sjednici svih sudaca Visoki prekršajni sud i izazvao oprečne reakcije opće i stručne javnosti. U ovome radu autor analizira dosadašnju praksu prekršajnih sudova, postojeći pravni okvir za ocjenu korištenja ustaških simbola u javnom prostoru kao prekršaja, pravno shvaćanje Visokog prekršajnog suda i njegov učinak na sudsku praksu te predlaže de lege ferenda rješenja kojima bi se nedvojbeno zaštitio ustavnopravni poredak Republike Hrvatske kroz sustav prekršajnog i kaznenog prava.

prekršaji ; ustaški simboli ; za dom spremni ; Visoki prekršajni sud ; načelo zakonitosti ; sloboda govora

nije evidentirano