hrvatski

Ostracizam - moćno sredstvo ustavnopravne zaštite u Atenskom polisu ili mjera bez značajnog učinka?

Rad se bavi institutom ostracizma istražujući razloge njegova nastanka, svrhu koja se njime željela postići te značaj koji je imao za razvoj atenskog polisa i njegovu veličinu. Pri tome polazi od pitanja je li ostracizam bio moćno sredstvo zaštite atenskog ustava, jedna od uspješnijih reformskih mjera, oruđe jačanja osobnih moći trenutnih vođa ili tek sredstvo rješavanja nekih kriznih situacija u društvu. Prikaz okolnosti njegova donošenja, načina funkcioniranja te posljedica koje je imao za pojedine atenske građane i polis u cjelini potvrđuje da se radi o dobro osmišljenom institutu koji se kretao u granicama dovoljno širokim da se može lako primijeniti u slučaju potrebe, a istovremeno dovoljno određenim da se ne može zloupotrebljavati. Činjenica da je za ostraciranje pojedinca volja demosa bila nezaobilazna i da se ne može govoriti o velikom broju ostraciranih potvrđuje pak da je demosu bilo stalo do njegovih istaknutih i časnih građana te da je do odluke o tome treba li netko napustiti Atenu dolazilo iznimno, sa spoznajom o tome što polis dobiva, a što gubi. Iz toga treba zaključiti da su Atenjani bili svjesni opasnosti koju je ovaj institut u sebi nosio, ali i njegovih dobrih strana koje su štitile atenski predak. Nije slučajno što se kraj primjene ovog instituta poklapa s vremenom kada je atenska demokracija počela gubiti zanos. On je imao svoj smisao dok je demosu bilo stalo.

ostracizam ; Atena ; polis ; „časno progonstvo'' ; Klisten ; anti-tiranska mjera

nije evidentirano