hrvatski

Učinkovitost herbicidnih tretmana na korovnu floru u pšenici (Triticum aestivum L.)

Korovi u poljoprivredi značajno utječu na smanjenje prinosa stoga je njihovo učinkovito suzbijanje svim raspoloživim mjerama zaštite neophodno za ostvarivanje uspješnosti proizvodnje. Cilj rada bio je utvrditi korovnu floru u usjevu ozime pšenice te učinkovitost herbicida i njihovih kombinacija u preporučenoj dozi na suzbijanje korovnih vrsta. Istraživanje je provedeno na proizvodnim površinama obiteljskoga poljoprivrednoga gospodarstva Hager u selu Zdenci koje se nalazi u Virovitičko-podravskoj županiji Republike Hrvatske. Poljski pokus je postavljen prema slučajnom bloknom rasporedu u tri ponavljanja. Herbološkom analizom utvrđeno je ukupno 11 korovnih vrsta koje pripadaju uobičajenoj korovnoj zajednici usjeva gustoga sklopa: Apera spica-venti (L.) PB., Alopecurus myosuroides Hunds., Poa annua L., Capsela bursa- pastoris (L.) Med., Lamium purpureum L., Stelaria media (L.) Vill., Trifolium pratense L., Veronica persica Poir., Matricaria chamomilla L., Mysotis arvensis (L.) Hill. i Galium aparine L.. Korovne vrste mogu se sistematski razvrstati u jedan odjeljak, dva razreda, osam redova, devet porodica i 11 rodova. Najzastupljenije korovne vrste u istraživanju su bile Apera spica-venti, Alopecurus myosuroides, Poa annua, Capsela bursa-pastoris i Lamium purpureum. Najveći koeficijent učinkovitosti ostvaren je kombinacijom herbicida djelatnih tvari flufenacet + diflufenikan i beflubutamid u dozi 0, 3+0, 3 l ha-1, jednako kao i primjena herbicida s djelatnom tvari flufenacet+diflufenikan u dozi 0, 6 l ha-1. Najmanji učinak na suzbijanje korova ostvaren je primjenom herbicida djelatne tvari beflubutamid u dozi od 0, 5 l ha-1.

korovna flora ; pšenica ; herbicidi ; učinkovitost

nije evidentirano