hrvatski

Gotička pripovijest kao poseban (pod)žanr hrvatske fantastične književnosti

Autorica u radu polazi od postavke da su gotički motivi u domaćoj teoriji o književnosti bili definirani pod mnogo širim pojmom fantastične književnosti što je dovodilo do nepreciznosti. U prvom dijelu rada daje se prikaz razvoja gotičke pripovijesti u svjetskoj književnosti. Gotička književnost definirana je kao (pod)žanr ili pravac koji se sredinom 18. st. javlja u engleskoj književnosti, ali i kao ciklički žanr koji se uvijek iznova javlja u različitim razdobljima i književnim vrstama. Takvu književnost obilježavaju tajanstvene pripovijesti o nepoznatom i strašnom u kojima je mjesto radnje samotno, vrijeme radnje često je smješteno u prošlost te se opisuje niz likova koji se nalaze u pogibelji što u čitatelja izaziva osjećaj ugodnog užas. U drugom dijelu rada autorica navodi primjere gotičkih pripovijesti u hrvatskoj književnosti kako bi pokazala da su i domaći autori koristili gotičke koncepte u subverzivne svrhe. Među brojnim motivima ističe se figura vampira kao višeznačna metafora koja se analizira u pripovijestima Rikarda Jorgovanića i Gorana Tribusona.

fantastična književnost ; gotička pripovijest ; Rikard Jorgovanić ; Goran tribuson ; jezovito ; figura vampira

nije evidentirano