Kulturni magarac (CROSBI ID 709571)
Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa | domaća recenzija
Podaci o odgovornosti
Ćurko, Bruno.
hrvatski
Kulturni magarac
Magarci imaju značajno mjesto u ikonografiji, mitologiji i religiji različitih kultura, osobito onih koje su nastale na Bliskom istoku. Divlji magarci bili su sastavni dio života starih Egipćana. Najstariji crtež magarca nalazi se u arheološkom nalazištu Wadi Abu Wasila (star oko 5000 godina). U Starom egipatskom kraljevstvu, koje se razvilo u plodnoj dolini Nila, magarac je bio najvažnija radna životinja. Izvorno je bio sveta životinja čije su uši prikazivane kao dva pera niknula iz žezla (simbol suverenosti). Magarac se iz Egipata proširio u druga područja duž mnogih trgovačkih puteva razvijenih između društava zapadne Azije, Sredozemlja, Kine i Indije. Magarci su došli u Grčku za vrijeme vladavine kralja Salomona (971.–931. pr. Kr.), i to preko Sirije i Palestine. Kao i u Egiptu, magarcu su se koristili u svim područjima tadašnje gospodarske proizvodnje: nosili su ulje, vino i žito za utovar na brodove, na gradilištima su izvlačili kamenje iz kamenoloma i trupce iz šuma, nosili su robu iz grada u grad. Magarac je kao takav često u kulturnoj povijesti omalovažavan, ismijavan. Isto kao i onolatrija. Tako je Demokrit tvrdio kako su Židovi štovali glavu zlatnog magarca, kojem su navodno žrtvovali utovljenog Grka svakih sedam godina. Tacit i drugi književnici onolatriju su pripisali Židovima, koja je kasnije prenesena na kršćane. Simbol magarca u kršćanstvu je poznat. Legenda kaže kako je križ koji se može vidjeti na leđima magarca došao iz sjene raspeća, živog simbola koji je magarac nosio kroz stoljeća. Kršćanstvo je, kako se čini, ponovno vratilo pozitivnu »sliku« magarca – kad mnogi nisu prepoznavali i podržavali Isusa, magarac je bio tu, pomagao, podržavao i štovao.
magarac, kultura, kulturna animalistika
nije evidentirano
engleski
Cultural Donkey
nije evidentirano
donkey, culture, cultural animalistics
nije evidentirano
Podaci o prilogu
27-28.
2021.
objavljeno
Podaci o matičnoj publikaciji
3. Dani kulturne animalistike - Di nan je sad naš tovar sivac?
Guć, Josip.
Split: Hrvatsko bioetičko društvo, Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta u SPlitu
978-953-8393-00-6
Podaci o skupu
3. Dani kulturne animaliSTike „Di nan je sad naš tovar Sivac?"
predavanje
22.10.2021-29.10.2021
Split, Hrvatska; Bol, Hrvatska