hrvatski

Povratne migracije: Vremenske točke otoka i otočana

Migracija je u velikoj mjeri odredila način i kvalitetu života otočana i otočnih zajednica kroz povijest/vrijeme. Omogućavala je njihovu samodostatnost i/ili preživljavanje, umanjivala napetosti koje stvara položaj otoka (periferija) spram kopna (središte) s obzirom na sve aspekte gospodarskog i društvenog života, i to stvaranjem novih vrijednosti. S obzirom na vremensku i prostornu dimenziju analize kvalitete života važne skupine migracijskih aktera, a koji su svojim migracijskim odlukama (ponašanjem) znatno utjecali i utječu na suvremenu zajednicu u cjelini, posebno ulogu imaju povratni migranti. Povratne migracije istražuju se uglavnom kao proces zatvaranja migracijskog ciklusa pojedinca. Za analizu važnih životnih odluka poput seljenja, a koje dovode do znatnih promjena u životu pojedinca (otočanina, a onda i otočne zajednice) istraživači rabe perspektivu životnog puta. Perspektivom životnog puta (life course perspective) nastoji se povezati povijesni kontekst (povijesno vrijeme) koji određuje pojedinčev život s osobnom povijesti (ključnim događajima njegova života) (Holman i Walker, 2020). Perspektiva životnog toka (Edmonston, 2013.) određena je putanjama, prijelazima, prekretnicama i vremenom. Nama je ovdje posebice zanimljivo vrijeme - s jedne strane, povijesni kontekst koji utječe na životnu putanju, ali i određeni događaji vezani uz određenu dob pojedinca (vremenske točke: završetak školovanja, zaposlenje, sklapanje braka, umirovljenje, udovištvo i dr.). Među povratnicima na otocima općenito, pa tako i na Dugom otoku, najveći je broj starijih čije migracije predstavljaju podvrstu kružnih migracija s elementima različitih konceptualnih modela umirovljeničke migracije. U radu će se, na temelju više istraživanja na hrvatskim otocima (pa i istraživanja provedenog prije točno 20 godina na Dugom otoku) odrediti ritam (ne/redovitost) i razlozi posjeta i povratka iseljenih otočana tijekom i nakon radnoaktivnog razdoblja. Hipoteza od koje polazimo je da je, uz ekonomske razloge, najvažniji razlog posjeta i povratka (privremenog i/ili trajnog) iseljenih otočana osjećaj pripadanja otoku kao društvenom i fizičkom prostoru.

povratne migracije, hrvatski otoci, privremenost

nije evidentirano

engleski

Return Migrations: Time Points of Islands and Islanders

Migracija je u velikoj mjeri odredila način i kvalitetu života otočana i otočnih zajednica kroz povijest/vrijeme. Omogućavala je njihovu samodostatnost i/ili preživljavanje, umanjivala napetosti koje stvara položaj otoka (periferija) spram kopna (središte) s obzirom na sve aspekte gospodarskog i društvenog života, i to stvaranjem novih vrijednosti. S obzirom na vremensku i prostornu dimenziju analize kvalitete života važne skupine migracijskih aktera, a koji su svojim migracijskim odlukama (ponašanjem) znatno utjecali i utječu na suvremenu zajednicu u cjelini, posebno ulogu imaju povratni migranti. Povratne migracije istražuju se uglavnom kao proces zatvaranja migracijskog ciklusa pojedinca. Za analizu važnih životnih odluka poput seljenja, a koje dovode do znatnih promjena u životu pojedinca (otočanina, a onda i otočne zajednice) istraživači rabe perspektivu životnog puta. Perspektivom životnog puta (life course perspective) nastoji se povezati povijesni kontekst (povijesno vrijeme) koji određuje pojedinčev život s osobnom povijesti (ključnim događajima njegova života) (Holman i Walker, 2020). Perspektiva životnog toka (Edmonston, 2013.) određena je putanjama, prijelazima, prekretnicama i vremenom. Nama je ovdje posebice zanimljivo vrijeme - s jedne strane, povijesni kontekst koji utječe na životnu putanju, ali i određeni događaji vezani uz određenu dob pojedinca (vremenske točke: završetak školovanja, zaposlenje, sklapanje braka, umirovljenje, udovištvo i dr.). Među povratnicima na otocima općenito, pa tako i na Dugom otoku, najveći je broj starijih čije migracije predstavljaju podvrstu kružnih migracija s elementima različitih konceptualnih modela umirovljeničke migracije. U radu će se, na temelju više istraživanja na hrvatskim otocima (pa i istraživanja provedenog prije točno 20 godina na Dugom otoku) odrediti ritam (ne/redovitost) i razlozi posjeta i povratka iseljenih otočana tijekom i nakon radnoaktivnog razdoblja. Hipoteza od koje polazimo je da je, uz ekonomske razloge, najvažniji razlog posjeta i povratka (privremenog i/ili trajnog) iseljenih otočana osjećaj pripadanja otoku kao društvenom i fizičkom prostoru.

return migration, Croatian islands, temporality

nije evidentirano