hrvatski

Iskustva iz prakse kliničkih farmaceuta

Djelovanje kliničkog farmaceuta prvenstveno je usmjereno na povećanje kvalitete propisivanja lijekova, povećanje terapijskog učinka lijeka, spriječavanje medikacijskih pogrešaka, prevenciju i upravljanje interakcijama lijekova te nuspojavama. Navedenim, klinička farmacija također znatno pridonosi uštedama te racionalizaciji farmakoekonomskih troškova. Temelji kliničke farmacije u Hrvatskoj postavljeni su 1996. godine kada je u Kliničkoj bolnici Dubrava pod vodstvom prof. dr. sc. Vesna Bačić Vrca pokrenut pilot projekt “Sustav raspodjele jedinične terapije” (UDDDS, engl. Unit dose drug distribution system), na Zavodu za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju Klinike za kirurgiju, u suradnji s američkim institutom u Texasu (Texas Heart Institute). Sustav raspodjele jedinične terapije povećava sigurnost bolesnika tako što se sustavom dvostrukog nadzora nad terapijom, gotovo potpuno onemogućava pojavu medikacijskih pogrešaka, dovodi do boljeg ishoda liječenja i poboljšava ukupna kvaliteta pružene zdravstvene skrbi u bolnici. Sustav raspodjele jedinične terapije proširen je danas i na druge odjele Kliničke bolnice Dubrava te ima i daljnu tendenciju širenja. Tijekom izdavanja jedinične terapije klinički farmaceuti analiziraju farmakoterapiju svakog pacijenta te upućuju dokument Analiza farmakoterapije s prijedlogom intervencija liječniku propisivaču ili stručnom konziliju. Najčešće intervencije kliničkih farmaceuta odnose se na odabir lijeka s obzirom na indikacije i prisutne kontraindikacije, terapijsko dupliciranje, korekciju doze i intervala doziranja, prikladan način primjene lijeka, spriječavanje interakcija lijekova i nuspojava te racionalizaciju troškova. Klinički farmaceuti kontroliraju i izdavanje rezervnih antimikrobnih lijekova, provjeravaju zahtjeve za izdavanjem rezervnih antimikrobnih lijekova, provjeravaju interakcije rezervne antimikrobne terapije s ostalim propisanim lijekovima te prilagođavaju doziranje antimikrobnih lijekova s obzirom na stupanj oštećenja bubrežne funkcije. Od strane kliničkih farmaceuta provedeno istraživanje koje za cilj imalo utvrditi učestalost i vrstu klinički značajnih interakcija s rezervnim antimikrobnim lijekovima kod kardiokiruških bolesnika. U Kliničkoj bolnici Dubrava, klinički farmaceut je involviran i u rad bolničkih odjela, gdje sudjeluje na stručnim sastancima i vizitama. Klinički farmaceuti uzimaju farmakoterapijsku anamnezu na odjelima te rade na identifikaciji, rješavanju i preveniranju problema vezanih uz medikamentoznu terapiju, sudjeluju u odabairu najoptimalnijeg farmakoterapijskog liječenja te provode nadzor nad propisanom farmakoterapijom. Na Klinici za unutarnje bolesti klinički farmaceuti provodili su prospektivno - intervencijsko istraživanje koje za cilj imalo utvrditi stupanj prilagodbe doze lijekova u osoba s oslabljenom funkcijom bubrega za vrijeme hospitalizacije, te odrediti učestalost i vrstu lijekova koji zahtjevaju prilagodbu doze, kao i onih kojima doza nije prilagođena. U Kliničkoj bolnici Dubrava klinički farmaceut se uključuje u proces prijema pacijenta u bolnicu kao i u proces planiranja otpusta te proces transfera pacijenta iz bolničkog u primarni zdravstveni sustav. Brojna istraživanja ukazuju na veliki broj nenamjernih odstupanja u farmakoterapiji koja se javljaju upravo u transferu pacijenta iz različitih razina zdravstvene zaštite. U cilju sprječavanja medikacijskih pogrešaka i poboljšanja kvalitete skrbi za pacijente, u Kliničkoj bolnici Dubrava započet je proces implementacije sigurnosnih kliničkih praksi putem PaSQ (Patient Safety and Quality of Care) projekta (PASQ Joint Action) u suradnji s Agencijom za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi koji je za cilj imao utvrditi stupanj neusklađenosti terapije kod prijema u bolnicu. Proces usklađivanja farmakoterapije u potpunosti je vodio bolnički klinički farmaceut. Rezultati brojnih studija su pokazala kako usklađivanjem farmakoterapije prilikom trasfera skrbi koju vodi klinički farmaceut ima pozitivan učinak na smanjenje nenamjernih odstupanja. Usklađivanje farmakoterapije podrazumijeva proces stvaranja najpotpunijeg i točnog popisa svih lijekova koje je bolesnik uzimao kod kuće prije prijema u bolnicu i uspoređivanje s postojećem medicinskom dokumentacijom. Ovim postupkom klinički farmaceut kreira Najbolju moguću medikaciju povijest (BPMH, engl. Best Possible Medication History) koja daje uvid u potrebne farmakoterapijske intervencije. Procesom usklađivanja terapije povećava se sigurnost pacijenta te se pravovremeno preveniraju medikacijske pogreške koje mogu komplicirati tijek liječenja te ugroziti zdravlje pacijenta. Kako bi se pokušalo iznaći sveobuhvatno rješenje problematike transfera skrbi, pokrenut je pilot projekt "Učinak implementacije integriranog modela usklađivanja farmakoterapije na učestalost nenamjernih odstupanja i sigurnost bolesnika", u suradnji Kliničke bolnice Dubrava, Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi, Sekcije za kliničku farmaciju Hrvatskog farmaceutskog društva (HFD) i Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskoga liječničkog zbora (HLZ) s Domom zdravlja Zagreb - Istok i Gradskom ljekarnom Zagreb. Ovim projektom utvrđivala su vrsta i učestalost nenamjerenih odstupanja na otpustu pacijenta iz bolnice. Klinički farmaceuti u Kliničkoj bolnici Dubrava sudjeluju kao članovi u radu Povjerenstva za lijekova te su članovi tima za upravljanje antimikrobnom terapijom (engl. antimicrobial stewardship). Centralna bolnička ljekarna Kliničke bolnice Dubrava nastavna je baza Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta te je edukacijska baza za provođenje dijela specijalističkog staža iz kliničke farmacije. Specijalisti kliničke farmacije iz Kliničke bolnice Dubrava promiču svoje vrijednosti i doprinose kroz brojna aktivna sudjelovanja na domaćim i međunarodnim stručnim i znanstvenim skupovima te kroz stručne i znanstvene publikacije. Sudjeluju i u radu Sekcije za kliničku farmaciju pri Hrvatskom farmaceutskom društvu koja surađuje i sa Europskim društvom za kliničku farmaciju. U Kliničkoj bolnici Dubrava, prisutna su četiri klinička farmaceuta te još dva specijalizanta kliničke farmacije. Nadalje, u završnoj fazi su i tri doktorske disertacije iz područja kliničke farmacije. Neophodnim se nameće potreba za povećanjem broja farmaceuta u ljekarnama bolničkih ustanova u Hrvatskoj da bi se omogućila edukacija specijalista kliničke farmacije te omogućila implementacija prakse kliničke farmacije i njezin kontinuitet. Klinička farmacija potreba je suvremenog, optimalnog i racionalnog pristupa farmakoterapiji zbog sve većeg broja novih lijekova, politerapije te sve većeg broja starijih i kroničnih bolesnika. Uvođenjem kliničke farmacije povećava se sigurnost pacijenta i podiže kvaliteta zdravstvene skrbi.

klinički farmaceut ; farmakoterapija ; terapijski problemi

nije evidentirano