hrvatski

Potencijalne klinički značajne interakcije rezervnih antimikrobnih lijekova

Svrha rada: Infekcije često kompliciraju oporavak kardiokiruških bolesnika te produžuju vrijeme hospitalizacije. Nerijetko kardiokiruški bolesnik zahtjeva primjenu rezervnog antimikrobnog lijeka. Osim ispravnog odabira i primjene antimikrobnog lijeka za dobre ishode antimikrobne farmakoterapije važno je analizirati mogućnost interakcija antimikrobnog lijeka s ostalim lijekovima koje bolesnik uzima istovremeno. Rezervni antimikrobni lijekovi su skupina lijekova od posebnog interesa. Posebna kontrola provodi se nad izdavanjem rezervnih antimikrobnih lijekova kako bi se maksimalizirala njihova racionalna potrošnja. Izdavanje se provodi na temelju posebnog zahtjeva liječnika propisivača te osim doziranja mora sadržavati i druge podatake kojima se opravdava njegova primjena. Cilj ovog rada je analizirati potencijalne klinički značajne interakcije rezervnog antimikrobnog lijeka s paralelno primjenjivanom farmakoterapijom koju prima kardiokirurških bolesnik, utvditi njihov značaj, vrstu potrebnih ljekarničkih intervencija te najčešće istovremeno propisivane lijekove. Opis materijala i metoda: U sklopu svakodnevnog redovnog nadzora nad propisanom farmakoterapijom, programom Lexicomp analizirana je terapija pacijenata Zavoda za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju Kliničke bolnice Dubrava, u razdoblju od pet mjeseci, na dan upućenog zahtjeva za izadavanjem rezervnog antimikrobnog lijeka ljekarni. Interakcije su kategorizirane prema stupnju značajnosti (A, B, C, D, X). U obzir su uzete samo klinički značajne interakcije (C, D, X). Rezultati: Pregledano je 105 zahtjeva upućenih bolničkoj ljekarni za izdavanjem rezervog antimikrobnog lijeka. Najpropisivaniji rezervni antimikrobni lijek bio je ciprofloksacin (u 55, 6% slučajeva). Prosječan broj paralelno propisanih lijekova bio je 11. Najčešće paralelno propisivani lijekovi bili su lijekovi iz C skupine prema Anatomsko-terapijsko- kemijskoj klasifikaciji lijekova. Sveukupno je utvrđeno 192 potencijalne klinički značajne interakcije s rezervnim antimikrobnim lijekovima (od toga je 12, 4% klinički značajnih interakcija bilo s antifungicima, ostatak s antibioticima). Najviše je bilo klinički značajnih interakcija C stupnja (85%). Prosječan broj klinički značajnih interakcija po zahtjevu rezervnog antimikrobnog lijeka bio je 1, 8. Ciprofloksacin je imao najveći broj interakcija C i D stupnja (ukupno 149). Klinički najznačnija interakcija (X stupnja) je utvrđena s moksifloksacinom. Zaključak: Ciprofloksacin je najizadavaniji rezervni antimikrobni lijek kod pacijenata Zavoda za kardijalnu i transplantacijsku kirurgiju Kliničke bolnice Dubrava i često stupa u potencijalne klinički značajne interakcije. Budući da se radi o rezervnom antibiotiku i antibiotiku koji može izazvati ozbiljne nuspojave, a koje dodatno mogu biti intezivirane nastankom interakcije lijeka, vrlo je važno optimizirati njegovu primjenu i kroz pravovremeno zbrinjavanje potencijalne interakcije.

Potencijalne klinički značajne interakcije lijekova : rezervni antimkrobni lijekovi ; kardiokirurški bolesnici

nije evidentirano