hrvatski

Mjere u prevenciji i suzbijanju kolere u Osijeku krajem 19. stoljeća: antropološki pristup

U zapisnicima sjednica Zdravstvenoga povjerenstva Gradskog poglavarstva Osijeka s kraja 19. stoljeća, koji se čuvaju u Državnom arhivu u Osijeku, zabilježen je niz zanimljivih činjenica o prevenciji i suzbijanju moguće epidemije kolere. Svaki oboljeli sa sumnjom na bolest koleru (simptomi prema zapisima: „bljuvanje, vodeni proljev, grčevi u noguh itd.“) morao se izolirati kao i svi koji su bili u doticaju s bolesnikom. U odredbi Odjela za unutarnje poslove Kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade, od 1. rujna 1893. godine, određuje se raskuživanje postelje i posteljine, krečenje sobe i zatvaranja iste na vrijeme od mjesec dana u slučaju premještanja u bolnicu ili smrti bolesnika. Jedna od mjera bila je i gradnja tzv. kolera-barake, u sklopu vojnog vježbališta u Osijeku, u koju bi se bolesnici izolirali i liječili, a o čemu svjedoče brojni dokumentarni prilozi. Cilj je rada antropološkim pristupom, dešifriranjem kodova urbanog, povijesnog i kulturnog prostora, reprezentirati mjere u prevenciji i suzbijanju zarazne bolesti kolere u Osijeku krajem 19. stoljeća kao komunikacije s nizom znakova i normi koji se i danas, 2020./2021. godine, provode u mjerama sprječavanja pandemije bolesti COVID-19.

pamćenje ; baština ; bolest ; kolera ; Osijek ; antropologija ; dokument ; digitalna humanistika

nije evidentirano