hrvatski

Fašničke "prodeke" Štefana Zagrepca

U prvom (Zagreb 1715) i četvrtom svesku (Zagreb 1727) svoje opsežne knjige propovijedi Hrana duhovna ovčic kerščanskeh Štefan Zagrebec objavio je propovijedi protiv slavljenja poklada. Meritum tih njegovih propovijedi počiva na činjenici da je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju, a pokladno vrijeme, koje je u 18. st. bilo silovita, elementarna društvena pojava, čovjeka potiče na činjenje različitih grijeha (osobito pijanstvo), što je, tvrdi Zagrebec, ponavljanje Kristove muke. Propovijedi protiv poklada, kao i cijela Hrana duhovna, imale su utilitarnu funkciju: svrha im je bila uzdignuti čitatelje/slušatelje religiozno i djelovati na njih odgojno, poučavajući ih o općim moralnim zasadama. U radu će se prikazati na koji način Zagrebec oblikuje svoje propovijedi, inicirajući da se čovjek u pokladne dane nalazi u ambivalentnom stanju, pri čemu poseže pripovijedanju različitih poučnih primjera, prispodoba i historijskih anegdota s ciljem zastrašivanja čitatelja. U drugom dijelu rada osvrnut će se i na tri polemičke propovijedi protiv poklada Hilariona Gašparotija (1714–1762) iz djela Cvet sveteh (1752–1761), u kojima autor, među ostalim, polemizira s argumentima navedenim u prilog pokladnom maskiranju.

propovijed, fašnik, Štefan Zagrebec, kajkavska književnost, kapucini, Hilarion Gašparoti

nije evidentirano