hrvatski

Metodološki pristup: prikupljanje kvantitativnih i kvalitativnih atributa prostornih podataka, urbana šuma Maksimir

Vrijednost urbanih zelenih površina svakim danom je sve vidljivija u gusto nastanjenim urbaniziranim krajobrazima, to potvrđuje i sve veći broj korisnika urbanih ekosustava, posebice u ljetnim mjesecima. Urbane zelene površine, posebice urbane šume, pružaju brojne usluge ekosustava. Ovim istraživanjem obuhvaćene su kulturološke usluge ekosustava, nematerijalne koristi koje dobivamo od ekosustava, usluge ekosustava koje utječu na osjećaj dobrobiti. One su usko povezane s fizičkim atributima, lokacijama ili situacijama koje uzrokuju promjene u fizičkim i mentalnim stanjima ljudi. Kulturološke usluge mogu uključivati pojedine vrste, staništa i cijele ekosustave. Urbana šuma Maksimir je zbog svoje povijesne (prvi javni park u jugoistočnoj Europi od 1794. godine) i suvremene važnosti odabrana kao lokacija za proučavanje kulturoloških usluga ekosustava prikupljanjem kvantitativnih i kvalitativnih atributa prostornih podataka participativnim mapiranjem. Participativno mapiranje kvantitativnih prostornih podataka i njihovih atributa unutar urbane šume Maksimir provodi se metodom anketiranja licem-u-lice unutar urbane šume te pomoću mrežnog upitnika kojim obuhvaćamo korisnike koji u trenutku ispitivanja nisu u samom prostoru. Uz prikupljene kvantitativne podatke prikupljaju se i kvalitativni podatci kroz otvorena i opisna pitanja te razgovore s građanima. Istraživanja percepcije urbanih zelenih površina, a posebice kulturoloških usluga ekosustava, su na našem području još uvijek rijetka, ovo i slična istraživanja postavljaju temelje za buduća istraživanja i unaprjeđenje planiranja i gospodarenja urbanim zelenim površinama uzimanjem u obzir percepcije građana.

kulturološke usluge ekosustava, percepcija, urbana šuma, PPGIS, vrednovanje

nije evidentirano