hrvatski

"Nacija kulture": artikulacija međunarodne prepoznatljivosti hrvatske kulture na primjerima festivalske politike

Polazišna točka i osnovna teza disertacije jest propitivanje primjenjivosti izrazito uspješnog modela "nacije kulture" na Hrvatsku. Koristila se ontologija glazbenog Martina Stokesa u pokušaju redefiniranja identiteta na primjerima festivalske politike. Pojam brendiranja nacije iskorišten je u propitivanju mogućih načina redefiniranja identiteta nacije.Komparativnom analizom uspoređivani su dometi austrijske i hrvatske kulturne politike.Razlikovni element kojim se postiže međunarodna prepoznatljivost prikazan je na primjerima festivala kao posebnog oblika kulturne identifikacije.Kako bi se zorno prikazao model formiranja "nacije kulture", uspoređivani su hrvatski i austrijski primjeri: Splitsko ljeto i Salzburške svečane igre - povijesni aspekt festivala, njihove organizacijske strukture, koncepcije i programi te političke prilike i utjecaji. U analizi se koristila recepcija i Blaukopfova teorija o glazbenom komunikacijskom procesu.Istraživanjem vidljivosti Salzburških svečanih igara na međunarodnom festivalskom planu te traženjem modaliteta primjene na Splitsko ljeto ustanovljena je mogućnost primjene pojedinih segmenata austrijske uspješnice na hrvatski festival kao i prilika za redefiniranje hrvatskog kulturnog identiteta.

nacija kulture, kulturni identitet, imidž, brendiranje nacije, kultura, kulturne politike, festivali, Salzburške svečane igre, Splitsko ljeto, recepcija

nije evidentirano