hrvatski

USTROJ ZAKLADA S POSEBNIM OSVRTOM NA POREZNI STATU

U posljednje vrijeme, praktički u cijeloj Europi svjedoci smo porastu popularnosti zaklada. Tu je riječ o “trećem valu” razvoja zakladništva (nakon prethodnih u kasnom srednjem vijeku odnosno razdoblja industrijske revolucije u drugoj polovici 19. stoljeća). Razlozi za to su brojni. U suvremenom društvu dolazi do koncentracije bogatstva u vlasništvu relativno uskoga kruga osoba dok s druge strane iščezava srednji društveni sloj a sve veći broj ljudi živi na rubu siromaštva pa nastaju tenzije koje poprimaju i politički značaj. Države taj problem nastoje umanjiti i poticanjem zakladništva. Kod nas se zaklade mogu koristiti samo za općekorisne i dobrotvorne ciljeve. U nekim državama, putem zaklada želi se spriječiti odljev imovine u inozemstvo, spriječiti usitnjavanje imovine nakon smrti ostavitelja, omogućiti financijsko zbrinjavanje članova obitelji, izbjeći ponekad vrlo visoke stope oporezivanja nasljedstva i sl. U radu se prvo raspravlja o zakonskom uređenju ustroja zaklada prema našim važećim propisima a potom se obrađuju pitanja njihovog porezno-pravnog statusa.

neprofitne organizacije, zaklade, beneficijari, imovina, porezna politika

nije evidentirano