hrvatski

Mark je pisao Ani, Studije o piscima i djelima u svjetlu poticanja čitanja

Djelo obuhvaća pregled sadržaja, potom prvi, teorijski dio knjige (Promišljanja uz suvremenu nastavu), i drugi koji sadrži studije o piscima, djelima i na kraju njihovu metodičku obradu (Studije o piscima i njihovim djelima u svjetlu poticanja čitanja). Prvi dio, Promišljanja uz suvremenu nastavu, sadrži sljedeće dijelove: 1. Čitanje kao zanimljivo, značajno i kontekstualno iskustvo ; 2. Integrativno sagledavanje društvenih i kulturnih fenomena u nastavi književnosti, u razvijanju višestruke pismenosti i učenja o individualnim različitostima ; 3. Pođimo u potragu za mostovima koji povezuju pisce i njihove čitatelje ; 4. Mark je pisao Ani – danas bi to možda učinio na različitim jezicima, uz pomoć slika, glazbe, brojevnih jednadžbi ili videa ; 5. O interpretaciji književnoumjetničkih tekstova, smislu, te o dubinskom čitanju i njegovim konceptima ; 6. Pitanja važnija nego što se čini na prvi pogled ; 7. Teorijska razmatranja o recepciji ; 8. Kako s učenicima razgovarati o književnim djelima? Drugi dio knjige, Studije o piscima i njihovim djelima u svjetlu poticanja čitanja, sadrži sljedeća poglavlja: Studije o piscima i djelima u nižim razredima osnovne škole, 14 studija (Lyman Frank Baum, Ezop, Dragutin Tadijanović, Jacob i Wilhelm Grimm, Sanja Pilić, Karel Čapek, Ivana Brlić-Mažuranić, Vladimir Nazor, Selma Lagerlöf, Felix Salten, Mato Lovrak, Sanja Lovrenčić, Johanna Spyri, usmene narodne bajke) i Studije o piscima i djelima za više razrede osnovne škole i srednje škole, 21 studija (Antoine de Saint Exupéry, August Šenoa, Zoran Pongrašić, Rudyard Kipling, Silvija Šesto Stipaničić, Jonathan Swift, Mark Twain, Jules Verne, Anto Gardaš, Nada Mihelčić, Oscar Wilde, Dinko Šimunović, Ana Frank, Đuro Sudeta, Daniel Defoe, William Shakespeare, Antun Branko Šimić, Antun Gustav Matoš, Edgar Allan Poe, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Sofoklo). Nakon toga slijede: Odabrani popis i tematska lepeza suvremenih beletrističkih izdanja koja se mogu vezati za obradu pisaca i djela u ovoj knjizi ; popis stručne literature koja je poslužila kao izvor ili poticaj za razmatranja u knjizi ; abecedni popis autora i kratke biografije dviju autorica knjige. U prvome dijelu knjige isprepliću se teorijska polazišta sa spoznajama autorica tijekom dugogodišnje visokoškolske nastavničke profesije. Teorijska polazišta koja se promatraju u visokoškolskoj primjeni su kontekstualnost znanja u okviru teorije recepcije (ne samo situacijska kontekstualnost znanja, nego i kulturno povijesna), relativnost percepcije sporazumijevanja (tijesno povezana s doživljajem umjetničkog djela), važnost višestruke pismenosti (vizualne, auditivne, digitalne) bez koje neće biti moguće kompetentno se obrazovati, povezivanje literature za djecu s onom za mladež jer se granična područja djetinjstvo/rani pubertet/kasni pubertet neprestano pomiču, povezivanje složenosti 21. stoljeća i iskustava koje djeca već žive s književnošću i drugim umjetnostima ; smisao interpretacije književno umjetničkih tekstova, dubinsko čitanje. Djelo promiče strategije učenja, kritičko promišljanje, suradničko učenje i kreativnost ; razvijanje emocionalnih i predstavljačkih vještina u cilju demokratskoga razmišljanja i sposobnosti za aktivno sudjelovanje u mijenama vremena. Teorijska promišljanja polaze od studija Anite Peti-Stantić o čitateljskoj pismenosti i čitateljskoj sposobnosti u okviru psiholingvistike i kognitivne neuroznanosti, studija finske psihologinje obrazovanja Kirsti Lonke o fenomenima suvremenog obrazovanja, francuskoga profesora, književnika i socijalnog filozofa Daniela Penaca, Leigh A. Bortins o dijalektici, retorici i poučavanju na temelju klasičnog obrazovanja, Maryanne Wolf i Mete Grosman o čitateljskom mozgu u digitalnom svijetu, teorijskih razmatranja o recepciji Hans Roberta Jaussa i Wolfganga Isera. U drugome dijelu knjige ova se teorijska polazišta i promišljanja njihove primjene kroz visokoškolsku i školsku nastavu razvijaju u esejima o piscima i djelima, te u metodičkoj obradi autorica.Djelo i teorijskim i metodičkim sadržajem podupire aktivnosti Ministarstva kulture i medija, te druge institucije koje promiču književnost i čitanje, stoga se uklapa i u interese znanstvene zajednice okrenute osvješćivanju društva za dobrobiti čitanja. Pristup/metodologija djela u skladu je s već navedenim teorijskim polazištima u kojima se književno djelo i umjetnost uopće doživljava kao životno važan i zanimljiv fenomen. Stoga je diskurs prvoga dijela knjige isprepleten brojnim primjerima koji čitatelja vode do teorijskih zamisli ; diskurs drugoga dijela knjige organski se nadovezuje studijama utemeljenima na teoriji recepcije. Pisci i njihova djela predstavljeni su uz mnoštvo slabo poznatih zanimljivosti, osobnih iskaza (dnevničkih ili epistolarnih), te ih se stavlja u povijesni i kulturološki kontekst koji djeci može biti zanimljiv i razumljiv. Tako je izbjegnuto stereotipno ponavljanje već poznatih podataka koji se o tim osobama nerijetko prenose u udžbenicima i priručnicima (a lako se mogu pronaći na mrežama i u enciklopedijama). Djela se tumače na različitim razinama, a kad je to moguće dovode se u vezu s filozofijom života i biografijom pisaca. Na kraju svakoga eseja je metodička obrada koja je utemeljena na suvremenim tehnologijama, ali i shvaćanjima nastave književnosti koja uzima u obzir cjelovitost učenikove osobnosti i njegovu individualnost, te različite razine učenja. Stoga se obraća pozornost na motivaciju, stvaralaštvo, suradničko istraživanje. Na ovu se razinu, pak nadovezuje poseban prilog - odabrani popis suvremenih beletrističkih izdanja koja se mogu vezati za obradu pisaca i djela u ovoj knjizi. Pri tome je riječ većinom o suvremenim izdanjima tiskanim u posljednjih desetak godina u Hrvatskoj. Popis je složen prema dobnome, vrstovnom i tematskom ključu.

književnost, djeca, mladi, pisci, čitanje

Knjiga je objavljena u Godini čitanja, posvećenoj dobrobitima ove aktivnosti