Nalazite se na CroRIS probnoj okolini. Ovdje evidentirani podaci neće biti pohranjeni u Informacijskom sustavu znanosti RH. Ako je ovo greška, CroRIS produkcijskoj okolini moguće je pristupi putem poveznice www.croris.hr
izvor podataka: crosbi !

Mogući štetni učinci troposferskog ozona na mediteranske šumske ekosustave (CROSBI ID 709187)

Prilog sa skupa u zborniku | sažetak izlaganja sa skupa

Lovreškov, Lucija ; Jakovljević, Tamara ; Potočić, Nenad ; Seletković, Ivan ; Ognjenović, Mladen ; Butorac, Lukrecija ; Jelić, Goran ; Limić, Ivan Mogući štetni učinci troposferskog ozona na mediteranske šumske ekosustave // Zbornik sažetaka Dana doktorata biotehničkog područja 2021.. Zagreb, 2021. str. 82-84

Podaci o odgovornosti

Lovreškov, Lucija ; Jakovljević, Tamara ; Potočić, Nenad ; Seletković, Ivan ; Ognjenović, Mladen ; Butorac, Lukrecija ; Jelić, Goran ; Limić, Ivan

hrvatski

Mogući štetni učinci troposferskog ozona na mediteranske šumske ekosustave

Ozon (O3), jedan od onečišćivača zraka, predstavlja veliki rizik za osjetljivi ekosustav kakav je mediteranski šumski ekosustav. Prema Europskoj agenciji za okoliš, mediteranska regija Hrvatske spada u skupinu s visokim koncentracijama ozona i potencijalnom prijetnjom šumskim ekosustavima. Ozon nastaje kemijskom reakcijom dušikovih oksida i/ili hlapljivih organskih spojeva u prisutnosti sunčevog zračenja. Cilj ovog rada bio je odrediti koncentracije ozona (putem pasivnih mjerača O3) i procijenit postoji li vidljivo oštećenje u mediteranskim šumskim vrstama istočne obale Jadrana. Uzorkovane su četiri plohe: dvije u Istri (hrast crnika i medunac) i dvije u Dalmaciji (alepski i crni bor) koje predstavljaju najvažnije i najčešće šumske vrste na hrvatskom Mediteranu. Mjerenja su provedena od siječnja 2017. do prosinca 2018. Za određivanje koncentracija O3 korišteni su pasivni mjerači. Iz pasivnih mjerača određuje se koncentracija nitrata na ionskom kromatografu te preračunava u koncentraciju ozona. Veće prosječne koncentracije ozona utvrđene su u Dalmaciji. Vrijednosti indeksa na temelju izloženosti (AOT40 i PODY) bile su najveće u Dalmaciji, u šumi crnog bora. Simptomi koji ukazuju na oksidativni stres uzrokovani visokim koncentracijama ozona pronađeni su na prizemnom bilju na istarskoj plohi u šumi hrasta medunca. Zahvala: Ovaj rad u potpunosti je financirala Hrvatska zaklada za znanost u okviru projekt IP- 06-2016-3337.

pasivni ozon, AOT40, PODY, oksidativni stres

nije evidentirano

engleski

Possible damaging effects of tropospheric ozone on Mediterranean forest ecosystems

nije evidentirano

passive ozone, AOT40, PODY, oxidative stress

nije evidentirano

Podaci o prilogu

82-84.

2021.

objavljeno

Podaci o matičnoj publikaciji

Zagreb:

978-953-8276-25-5

Podaci o skupu

Dan doktorata biotehničkog područja 2021.

predavanje

16.09.2021-17.09.2021

Zagreb, Hrvatska

Povezanost rada

Šumarstvo