hrvatski

Usporedba prediktivnosti različitih reprezentacija psiholingvističkih varijabli za vremena reakcija u zadatku leksičke odluke

Brojna istraživanja u području psihologije jezika usmjerena su na izradu velikih baza leksički i psiholingvistički označenih riječi. To podrazumijeva prikupljanje podataka o duljini riječi, njihovoj učestalosti, konkretnosti, predočivosti, subjektivnoj čestini ili dobi usvajanja. Osim toga, tim karakteristikama često su pridružene mjere brzine procesiranja riječi, kao što su vremena reakcija u zadatku leksičke odluke. Cilj takvih istraživanja je utvrditi povezanost između psiholingvističkih i leksičkih karakteristika riječi, i brzine procesiranja riječi. Pritom je uobičajeno psiholingivističke karakteristike riječi izražavati kao aritmetičke sredine nizova subjektivnih procjena dobivenih od strane sudionika u istraživanjima. Međutim, kako se te procjene uglavnom daju na skalama Likertovog tipa, možemo se zapitati je li to najbolji način reprezentiranja karakteristika riječi. Cilj ovog istraživanja bio je usporediti prediktivnosti triju različitih reprezentacija psiholingvističkih varijabli iz Hrvatske psiholingvističke baze za vremena reakcija u zadatku leksičke odluke. Za demonstraciju, odabrali smo dvije psiholingvističke varijable: subjektivnu čestinu, i predočivost. Rezultat na svakoj varijabli izračunali smo na tri različita načina: (1) kao aritmetičku sredinu subjektivnih procjena sudionika, (2) kao medijan subjektivnih procjena sudionika, i (3) kao aritmetičku sredinu latentne normalne distribucije u probit modelu primijenjenom na procjene sudionika. U ovom izlaganju donosimo usporedbu prediktivnosti ovih reprezentacija pri predviđanju vremena reakcija u zadatku leksičke odluke, izvedenu u bajesijanskom statističkom okviru.

zadatak leksičke odluke ; vrijeme reakcije ; psiholingivističke procjene

nije evidentirano