hrvatski

Prva čitanja Držićeve Hekube

Glavni je predmet našeg izlaganja rukopis Hekube Marina Držića koji se čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu (signatura VII. 33) i koji jedini od preživjelih rukopisa ovog djela donosi na naslovnoj strani ime Marina Držića, a ne Mavra Vetranovića. Nedovoljno proučen i dosad neupotrijebljen pri izdavanju teksta Hekube, ovaj je rukopis dodatno zanimljiv zbog određenih paleografskih značajki koje su, iako zamijećene, ostale do danas nepotpuno protumačene. Naš je cilj saznati što se točno događa na marginama ove rukopisne knjige, na tom povlaštenom prostoru renesansnih čitatelja, i kakve bi to posljedice moglo imati za naša čitanja Držića. Povezivanjem spomenutih paleografskih značajki s nizom sličnih primjera iz renesansne rukopisne i tiskane kulture, kako domaćih tako i stranih, pokazat ćemo ne samo što su prvi čitatelji nalazili u Držićevoj Hekubi nego i gdje bi valjalo tražiti ostavštinu drugih ranih čitatelja u dominantno rukopisnoj kulturi hrvatskog ranog novovjekovlja.

Marin Držić ; Hekuba ; povijest čitanja ; repertorij ; znanost o rukopisima

nije evidentirano