hrvatski

Mediteran u austrijskoj književnosti. "Dalmatinski soneti" Paule von Preradović

Prvi soneti na njemačkom jeziku nastaju u 17. stoljeću. Za to je zaslužna prva njemačka poetika "Knjiga o njemačkoj poeziji" ("Buch von der deutschen Poeterey", 1624.) Martina Opitza. Opitz u knjizi zagovara sonete kao književnu vrstu, pa da barokni sonet na njemačkom govornom području postaje medijem izražavanja osjećaja prouzrokovanog 30-godišnjim ratom, izražavanja figure vanitas ili prolaznosti. Sve to karakterizira sonete Andreasa Gryphiusa. U 18. i 19. stoljeću sonete pišu prije svega lirici romantike, kojima sonet služi i kao medij ekfraze (lat. descriptio), tj. kao medij opisa djela likovne umjetnosti (primjerice kod autora Augusta Wilhelma Schlegela i Ludwiga Tiecka). Oko 1900. ekfrazu rabi i modificira austrijski autor fine-de siècle-a Rainer Maria Rilke, no on modificira i ritmizira i unutarnji ustroj soneta. "Dalmatinski soneti" ("Dalmatinische Sonette", 1933.) austrijske spisateljice Paule von Preradović upisuju se u tu modernu, Rilkeovu tradiciju. Unuka pjesnika Petra Preradovića, jednog od najbitnijih autora soneta u povijesti hrvatske književnosti, poznata je i kao autorica teksta austrijske himne "Gorovita zemljo, zemljo na rijeci" ("Land der Berge, Land am Strome", 1947.). Upravo Mediteran autorici Dalmatinskih soneta služi kao očito biografski motivirana glavna tema te književne vrste. U izlaganju će se najprije skicirati povijest soneta na njemačkom govornom području. U drugom dijelu izlaganja pobliže će se analizirati pojedini soneti Paule von Preradović, koji između ostalog opisuju djela likovne umjetnosti na području Dalmacije i to u umjerenoj, Rilkeovoj tradiciji. Cilj je rada analiza Dalmatinskih soneta kao latentno modernih tekstova o Dalmaciji i Mediteranu s njemačkog govornog područja.

Paula von Preradović, Rainer Maria Rilke, sonet, Dalmatinische Sonette

nije evidentirano