hrvatski

Šumske zajednice i staništa pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) na Medvednici - Dinamika flornog sastava

Pitomi kesten, kao sporedna vrsta drveća, na Medvednici zauzima značajne površine u obliku monokultura, mješovitih sastojina ali i pojedinačno, odnosno, u manjim grupama. Za razliku od uvriježenog shvaćanja vrste koja raste na izrazito kiselim, dubokim tlima, najčešće, u čistim šumama-panjačama ili u mješovitim šumama s hrastom kitnjakom, na Medvednici nalazimo kesten u više opisanih šumskih zajednica, odnosno subasocijacija. Ove šumske zajednice razlikuju se međusobno, kako po flornom sastavu, tako i stanišnim uvjetima. Acidofilne kestenove šume (Querco-Castanetum sativae Horvat 1938) rastu na Medvednici, iznad Šestina, u predjelima Gračec, Pustodol, Brebak, Baćunski breg, Mrzljak i dr. Uglavnom su termofilnog i acidofilnog karaktera, rastu na strmijim nagibima, južnim ekspozicijama i na visinama najčešće 200-500 m n.v. Pod značajnim antropogenim utjecajem kroz posljednjih stotinjak godina mijenjale su svoju strukturu, stanišne karakteristike i florni sastav. Mješovite šume pitomog kestena s prasećim zeljem (Aposeri foetidae-Castanetum sativae Medak 2009) predstavljaju mezofilne kestenove šume, koje na Medvednici rastu često iznad 500 mnv, na sjevernim i istočnim ekspozicijama i na blažim nagibima. Ova je zajednica mješovitog karaktera i predstavlja terminalnu razvojnu fazu kestenovih šuma u kontinentalnoj Hrvatskoj. Na Medvednici posebno lijepe sastojine rastu na području Markuševačke gore. Šume bukve i pitomog kestena (Castaneo sativae- Fagetum Marinček & Zupančič 1995), subasocijacija s jelom, raste na Medvednici u Bistranskoj i Stubičkoj gori, na nadmorskim visinama 400 do 700 m, južnim ekspozicijama na višim, a sjevernim na nižim visinama. Mješoviti sastav sloja drveća: kesten, jela, bukva, kitnjak i grab većim je dijelom odraz gospodarskih aktivnosti.

pitomi kesten, Medvednica, šumske zajednice, sindinamika

nije evidentirano