hrvatski

Kres salata i krastavac kao indikatori fitotoksičnosti octene i limunske kiseline

Fitotoksičnost uzrokuje smanjenu klijavost, inhibira rast i razvoj biljke uz druge štetne učinke, a može biti uzrokovana solima, teškim metalima, fenolima, amonijskim oblikom dušika ili organskim kiselinama koje mogu nastati razgradnjom inkorporiranih svježih biljnih ostataka ili nezrelih organskih gnojiva. Cilj provedenog istraživanja bio je testom klijavosti utvrditi fitotoksičnost octene i limunske kiseline. Osnovna hipoteza istraživanja je da postoji razlika u fitotoksičnosti octene kiseline i limunske kiseline te da postoji razlika između kres salate i krastavca kao testnih vrsta. Za test klijavosti kres salate i krastavca korišteno je 20 sjemenki i 5 mL otopine rastućih koncentracija octene ili limunske kiseline (0, 10 mM ; 0, 25 mM ; 0, 50 mM ; 1, 00 mM ; 2, 00 mM ; 4, 00 mM ; 8, 00 mM) te Petrijeve zdjelice, a kao kontrolni tretman korištena je deionizirana voda. Rezultati ukazuju da je krastavac osjetljiviji na fitotoksični učinak kiselina, ali je kres salata imala intenzivniju reakciju na različite koncentracije kiselina. Octena kiselina je intenzivnije utjecala na korijen kres salate i krastavca nego limunska kiselina, a kres salata je pogodnija kao indikator vrsta za osjetljivost na organske kiseline. Octena i limunska kiselina imaju visoki fitotoksični učinak u koncentracijama ≥ 4, 0 mM. Fitostimulativni učinak nemaju na krastavac, a na kres salatu imaju u koncentracijama 0, 5 mM i 1, 0 mM, pri čemu je izraženiji fitostimulativni učinak octene nego limunske kiseline. Octena kiselina također ima veće raspone fitostimulativnog i fitotoksičnog učinka nego limunska kiselina, tj. krivulja utjecaja octene kiseline je strmija nego krivulja učinka limunske kiseline. Zaključno, octena kiselina je pri nižim koncentracijama fitostimulativnija, a pri višim koncentracijama fititoksičnija nego limunska kiselina,

test klijavosti; fitotoksični učinak; indeks klijavosti; organska kiselina

nije evidentirano