hrvatski

Utvrđivanje fitotoksičnosti mliječne i maslačne kiseline testom klijavosti

Organske karboksilne kiseline fitotoksičnim učinkom mogu inhibirati rast biljaka, posebice u najranijim fazama. Cilj provedenog istraživanja bio je testom klijavosti kres salate i krastavca utvrditi fitotoksičnost različitih koncentracija mliječne i maslačne kiseline. Testom klijavosti analizirano je 7 različitih koncentracija kiselina (0, 10 mM ; 0, 25 mM ; 0, 50 mM ; 1, 00 mM ; 2, 00 mM ; 4, 00 mM ; 8, 00 mM) uključujući i deioniziranu vodu kao kontrolni tretman (0, 00 mM). Maslačna i mliječna kiselina nisu smanjile klijavost krastavca dok su klijavost kres salate značajno smanjile samo 3 najveće koncentracije maslačne kiselina (2, 00 mM, 4, 00 mM i 8, 00 mM). Obje kiseline smanjile su duljinu korijena krastavca uz fitotoksični učinak mliječne kiseline u koncentracijama ≥ 0, 50 mM i maslačna kiseline u koncentracijama ≥ 4, 0 mM. Istovrsni fitotoksični učinak na korijen kres salate utvrđen je za mliječnu kiselinu samo u najvećoj koncentraciji (8 mM), a za maslačnu kiselinu već u koncentracijama ≥ 2, 0 mM. Međutim, za razliku od krastavca, na korijen kres salate utvrđen je i fitostimulativni učinak niskih koncentracija maslačne kiseline (0, 1 mM ; 0, 25 mM i 0, 50 mM) i gotovo svih istraživanih koncentracija (≤ 4, 0 mM) mliječne kiseline. Indeks klijavosti krastavca također je bio indikator fitotoksičnog učinka mliječne (koncentracije ≥ 0, 50 mM) i maslačne kiseline (koncentracije ≥ 1, 00 mM), dok je indeks klijavosti kres salate bio u rasponu od fitostimulativnog (mliječna ≤ 4, 0 mM i maslačna ≤ 0, 25 mM) do fitotoksičnog učinka (mliječna 8, 0 mM i maslačna ≥ 2, 0 mM). Provedena istraživanja ukazuju da je krastavac bolji indikator fitotoksičnosti mliječne i maslačne kiseline, a kres salata otpornija na fitotoksičnost uz fitostimulativnu reakciju na niže koncentracije kiselina,

indeks klijavosti; krastavac; kres salata

nije evidentirano