hrvatski

Novi pristup problemu kognitivne probojnosti vidne percepcije

Važno, i još uvijek neriješeno, pitanje u kognitivnoj psihologiji je mogu li kognitivni procesi kao što su pažnja, pamćenje ili mišljenje izravno utjecati na vidnu percepciju i tako mijenjati njezin sadržaj. Prema hipotezi o modularnosti uma percepcija je informacijski zatvoren modul s fiksnom arhitekturom. Percepcija mora biti kognitivno neprobojna kako bi stvorila točnu mentalnu reprezentaciju vanjskog svijeta i time omogućila jedinki uspješno snalaženje u njemu. Suprotno tome, prema modelu prediktivnog kodiranja mozak stalno generira predikcije koje olakšavaju i usmjeravaju procesiranje osjetnih informacija i posljedično mijenjaju ono što vidimo. Firestone i Scholl (2016) su proveli detaljnu analizu metodoloških problema u istraživanjima koja idu u prilog kognitivnoj probojnosti vida te zaključili da se isti efekti mogu objasniti i bez pozivanja na utjecaj kognicije. U skladu s tim, Marić i Domijan (2020) ponudili su alternativno objašnjenje utjecaja pamćenja na percepciju boje na temelju principa teorije adaptivne rezonance. Razvili su neuronsku mrežu za percepciju boje i evaluirali njezino ponašanje u računalnim simulacijama. Njihovi rezultati sugeriraju da ta mreža, iako prediktivni računalni sustav, gotovo nikada nije kognitivno probojna budući da je opremljena računalnim mehanizmima dizajniranim za ograničavanje utjecaja silaznih predikcija na trenutno vidno perceptivno procesiranje. Rezultati ovog istraživanja upućuju na zaključak da prediktivno kodiranje u vidnoj percepciji ne znači nužno i da predikcije mogu direktno mijenjati vidnu percepciju.

kognitivna probojnost vida ; kognitivna neuroznanost ; eksperimentalna metodologija ; teorija adaptivne rezonance ; percepcija boja ; prediktivno kodiranje

nije evidentirano