hrvatski

NOVO NORMALNO: POLITIKA NEGATIVNE KAMATNE STOPE EUROPSKE CENTRALNE BANKE

Europska središnja banka od lipnja 2014. godine provodi politiku negativne kamatne stope na prekonoćnom depozitu. Cilj uvođenja negativne kamatne stope bio je poticanje gospodarske aktivnosti kako bi se u srednjem roku ostvarila ciljana vrijednost inflacije ispod, ali blizu 2 %. Danas, u vrijeme epidemije bolesti COVID-19 i prateće ekonomske krize, monetarna politika u kontekstu depozitnog instrumenta i dalje je na negativnom teritoriju, pa bi se moglo reći da zapravo postaje dio standardnih instrumenata monetarne politike Europske središnje banke. Spomenuto ne treba iznenaditi i može se promatrati u kontekstu prisutnih izazova za nositelje monetarne politike u danom makroekonomskom okruženju i promjena koje se u istom događaju već duže vrijeme. No mišljenja o ulozi i primjeni politike negativne kamatne stope te njezinu utjecaju na ponašanje banaka, djelovanje transmisijskog mehanizma te financijsku stabilnost ne podudaraju se, a kako je iskustvo provođenja politike negativne kamatne stope još uvijek kratko, ne postoje značajnija empirijska istraživanja o spomenutom te je još uvijek nezahvalno donijeti konačan zaključak o učincima iste. Upravo se u tom segmentu, pregledom postojeće literature i empirijskih istraživanja, željelo dati doprinos spoznajama o ovom novom (ne)standardnom instrumentu monetarne politike. Na temelju analiziranja i sintetiziranja dostupne literature došlo se do zaključaka kako je politika negativne kamatne stope pokazala da monetarna politika može biti učinkovita i pri negativnim kamatnim stopama te kako je poboljšala transmisijski mehanizam monetarne politike Europske središnje banke aktiviranjem korporativnog kanala. Osim toga, politika negativne kamatne stope djelovala je i na ponašanje kreditnih institucija u kontekstu preuzimanja rizika odobravanjem zajmova, čime je pridonijela stimuliranju ekonomske aktivnosti te ostvarivanju zadanog inflacijskog cilja. Konačno, treba naglasiti kako sama politika negativne kamatne stope nije dovoljna i kako je ista uvijek bila popraćena drugim nekonvencionalnim mjerama monetarne politike koje su komplementarnim djelovanjem bile od ključnog značaja za ublažavanje njezinih negativnih aspekata. Isto tako, treba naglasiti kako politika negativne kamatne stope može biti koristan instrument u kratkom razdoblju, a pitanje je njezina dugoročnog učinka, jer se s vremenom negativni aspekti ove politike umnažaju. Stoga, po povratku ekonomske aktivnosti na zadovoljavajuće razine, treba težiti postupnom vraćanju politike kamatne stope na njezine pozitivne razine kako bi i dalje bila značajan instrument u orkestru Europske središnje banke. Osvrt na financijski sustav Republike Hrvatske u kontekstu hipotetskog uvođenje negativne kamatne stope implicirao je da samostalno uvođenje takve mjere ne bi nužno imalo iste učinke kao što je bio slučaj u eurozoni. Dobiveni rezultati napravljene analize literature mogu se promatrati kao uputa koja nositeljima monetarne politike jasno ukazuje da politika negativne kamatne stope postaje novo normalno, ali u suradnji s drugim mjerama te u kratkom roku primjene.

politika negativne kamatne stope, inflacija, ekonomski rast, ponašanje kreditnih institucija

nije evidentirano