hrvatski

Sedra Plitvičkih jezera – fantastičan spoj kemije i biologije

Sedra (engl. tufa) u slatkovodnim ekosustavima nastaje dinamičnom interakcijom kemijskih i bioloških čimbenika te ovisi o elementima koji trebaju biti prisutni poput zasićenja vode kalcijevim karbonatom, odgovarajuće pH vrijednosti i niske koncentracije organske tvari dok će postojanje biološke komponente poput mahovina, algi kremenjašica i nekih beskralježnjaka također imati važnu ulogu u nastajanju sedrenih barijera. Plitvička jezera kao najveći i najstariji nacionalni park te područje iznimne prirodne vrijednosti uvršteno na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a, upravo jedinstvenu univerzalnu vrijednost prepoznaje u sedrenim barijerama i procesu njihovog nastanka. Kaskadni jezerski sustav nastao je uslijed povoljnih uvjeta za taloženje kalcijevog karbonata (sedre). Rast sedrenih barijera ovisi i o hidrološkim prilikama, a nepovoljno djeluju erozijski procesi kao i promjene povezane s povećanjem koncentracije hranjivih tvari dušika i fosfora, a koje dovode do eutrofikacije. Proces osedravanja u kaskadnom sustavu Plitvičkih jezera nije ugrožen, ali svakako je nužno kontinuirano pratiti moguće promjene.

sedrene barijere, nacionalni park, slatkovodni ekosustav, kalcijev karbonat, sedrotvorni organizmi

nije evidentirano