hrvatski

Hrvatski gastarbajteri u kulturi sjećanja

Hrvatska se danas suočava s izazovima iseljavanja velikog broja stanovnika u druge europske, ponajprije ekonomski razvijenije zapadne zemlje. Suvremena istraživanja upućuju na zaključak da je jedan od glavnih uzroka tog iseljavanja ekonomska situacija u domovini. Dok svjedočimo ovom velikom političkom i socijalnom problemu, fenomen radničke emigracije u hrvatskoj povijesti nije nov. Veliki iseljenički valovi hrvatskoga naroda događali su se i u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, a najveći se dogodio u vrijeme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije kada se, prema različitim procjenama, kroz dva desetljeća, šezdesetih i sedamdesetih, u zapadnoeuropske države iselilo između 150-300 tisuća Hrvata. Unatoč činjenici da se radilo o povijesnom fenomenu koji je u inozemnim historiografijama već prepoznat i otvoren, u hrvatskoj historiografiji on još nije bio sistemski obrađen. Štoviše, gotovo da nema niti jednog ozbiljnijeg znanstvenog članka na tu temu. O toj temi možemo saznati samo parcijalne informacije objavljene u publicistici, memoarskom gradivu, ali i u pokojem dokumentarnom filmu. Jedan bitan, ali presušan resurs još uvijek postoji, ali zahtijeva što skoriju obradu. Radi se o metodi usmene povijesti čijom bi se primjenom na još žive aktere tih migracija stvorili relevantni izvori za istraživanje navedenog fenomena. Dok historiografija još nije započela s ozbiljnijim istraživanjima, vrijedi promotriti kako se sjećamo migracija hrvatskog stanovništva iz razdoblja socijalizma. Ovaj rad nastojat će kroz navedene sekundarne izvore (publicistika, memoaristika, film), ali i kroz intervjue (usmena povijest) koje je autor obavio s nekolicinom hrvatskih gastarbeitera iz šezdesetih i sedamdesetih, dati pregled dosad dostupnih pogleda na fenomen radničkih migracija.

gastarbajteri ; Socijalistička Republika Hrvatska ; kultura sjećanja

nije evidentirano