hrvatski

Paleoklimatološka istraživanja u spiljama hrvatskog krša

Istraživanja paleoklime nužna su za predviđanje nadolazećih klimatskih promjena, a sige koje se talože u okršenom podzemlju istakle su se kao vrijedan arhiv zapisa paleookolišnih promjena. Naime, njihovim nastankom iz prezasićene otopine Ca-hidrogenkarbonata, uvjeti koji su vladali u okolišu posredno bivaju zapisani u omjeru stabilnih izotopa C i O, elementima u tragovima, načinu i brzini rasta, mineraloškim i petrološkim značajkama itd. Hrvatska, s >10, 000 speleoloških objekata od kojih brojni sadrže sige, te položajem na dodiru europskih i sredozemnih atmosferskih utjecaja, bitno može pridonijeti rekonstrukciji paleookolišnih uvjeta u Europi. Posljednjih 20-ak godina, u više od 35 speleoloških objekata na području Hrvatske, sige su u početku bile istraživane s ciljem rekonstruiranja kvartarnog kolebanja morske razine, a kasnije se fokus prebacio na paleoklimatske rekonstrukcije za čiju je vjerodostojnu interpretaciju nužni preduvjet monitoring recentnih mikroklimatskih i hidrogeoloških uvjeta speleološkog objekta čije će se sige analizirati. U okviru nekoliko znanstveno- istraživačkih projekata, obuhvaćeno je više spilja iz središnjeg i primorskog dijela Hrvatske. Rezultati su ukazali na recentne hidrogeološke parametre ovisne o geografskom položaju speleološkog objekta, dok izotopni zapisi siga i pripadajuće vode prokapnice, dodatno upućuju na lokalne specifičnosti vodonosnika, spilje i/ili pojedinih spiljskih kanala. Nakon provedenih monitoringa, analizom izotopnog sastava kalcita siga te načina rasta, rekonstruirani su pojedini prirodni događaji, ali i antropogeni utjecaji u mlađem kvartaru. U sigama iz Nove Grgosove spilje kraj Samobora, zabilježene su kraće klimatske varijacije u kontinentskom dijelu Hrvatske iz razdoblja holocena (posljednjih 10 000 g), kao i vjerojatna ljudska intervencija u okoliš. Hidroklimatske promjene tijekom posljednjeg glacijalnog ciklusa, odnosno u posljednjih 110 000 godina zabilježene su u sigama iz Manite peći (NP Paklenica), a u stalagmitima spilje Modrič promjene se mogu parcijalno pratiti od prije 360 000 godina.

sige, monitoring spilja, paleoklima, promjene u okolišu, Hrvatska

nije evidentirano