engleski

Atlas of exotic fishes in the Mediterranean Sea. 2nd edition

CIESM Atlas egzotičnih vrsta bio je prvi pokušaj pružanja opsežnog, po grupama, pregleda nedavnih morskih "useljenika" u Mediteran, koji prolazi kroz drastične i brze promjene svoje biote. Mnoge od ovih novih vrsta su indo-pacifičkog podrijetla koje su dosegle Sredozemno more kroz Sueski kanal, i ti takozvani „lesepsijski“ ili "eritrejski" migranti sada značajno doprinose poglavito bioraznolikosti istočnog bazena Mediteranskog mora. Vrste koje su prodrle iz Crvenog u Sredozemno more nazivaju se „lesepsijskim migrantima“, prema inženjeru Ferdinandu de Lessepsu koji je planirao i nadgledao gradnju Sueskoga kanala. Iako je kanal otvoren u oba smjera, više vrsta migrira u smjeru Mediterana. Tako je do danas u Sredozemnom moru zabilježeno više od 300 morskih organizama različitih taksonomskih skupina. Sa sve većom pozornošću koja se posvećuje ovom fenomenu, sada se sve češće prepoznaju i osvajači drugog podrijetla, osobito iz područja tropskog Atlantika kao posljedica prirodne invazije kroz Gibraltar ili unosa (slučajnog ili namjernog) od strane čovjeka. Od 1869. godine Mediteran nudi otvorena vrata - putem Sueskog kanala -„morskim osvajačima“ iz Indo- Pacifika. Posljedica toga je da niti jedna druga regija svjetskog oceana sada ne stvara takav osjećaj ubrzane biološke promjene na planetarnoj razini kao upravo sam Mediteran. Toliko toga je nagoviješteno u prvom izdanju iz 2002. godine koje je otkrilo bogatu, uglavnom tropsku ihtio-faunu koja je dospjela Mediteran tijekom 20. stoljeća. Iako je predviđeno da će za ažuriranje ovog izdanja biti potrebno mnogo revizija, taj je zadatak ipak podcijenjen. Na kraju se pokazalo da je pet godina bilo potrebito za analizu novih zapisa, provjeru istinitosti izvora, uklanjanje nepouzdanih unosa, reviziju brojnih karata. Rezultat je zapanjujući i zabilježen je samo u jednoj statistici: u 20 godina od prvog izdanja atlasa, daleko više egzotičnih riba (107) dospjelo je u Mediteran nego tijekom čitavog stoljeća koje je prethodilo. To uključuje 43 nova „doseljenika“ koji su uspjeli u uspostavljanju samoodrživih populacija, plus dodatno 64 vrste koje su nedavno viđene barem jednom u svom novom potencijalnom staništu. U drugom izdanju su predstavljene i ilustrirane sve te ribe, plus 80 vrsta "preživjelih" iz prvog izdanja. Ovo brzo širenje rezultat je nekoliko čimbenika, koji se razlikuju od porasta temperature i slanosti mediteranskih voda, što pogoduje aklimatizaciji pristiglih tropskih riba, do značajnog proširenja i produbljivanja Sueskog kanala, kako bi se zadovoljili zahtjevi međunarodnog pomorskog prometa. Iako su neki nedavni dolasci zasigurno dobra vijest za mediteranske riblje tržnice, drugi već imaju značajne ekološke i gospodarske učinke, mijenjajući prirodu i dinamiku lokalne morske mrežice ili predstavljaju nove opasnosti po zdravlje potrošača.

atlas, biodiversity, records, exotic fishes, Mediterranean Sea

nije evidentirano