Ekonomski aspekti proizvodnje, uvoza i izvoza svinja u Republici Hrvatskoj (CROSBI ID 444455)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Jasmin Idonea Yeoman
Cvitković, Denis ; Pavlak, Marina
hrvatski
Ekonomski aspekti proizvodnje, uvoza i izvoza svinja u Republici Hrvatskoj
Ekonomski aspekti proizvodnje, uvoza i izvoza svinja u Republici Hrvatskoj Godine 2009. primijećen je porast broja svinja i krmača. Broj krmača smatra se osobito važan jer predstavlja osnovu svinjogojske proizvodnje. Te je god ine broj krmača narastao za 4% u odnosu na prethodnu godinu što predstavlja najveći porast u promatranom razdoblju. Na velikim farama najčešće se uzgajaju hibridi PIC i Tipigsa. Prednosti uzgoja hibrida su višestruke: životinje su identične, a to je pogotovo bitno na liniji klanja, jer su polovice iste težine, od rezani određeni komad i mesa teže isto i izgledaju isto, te je razvrstavanje ipakiranje mesa u velikoj proizvodnji brže i lakše. Na malim gospodarstvima i obiteljskim gospodarstvima još se uvijek drže plemenite pasmine i stare autohtone pasmine radi tradicije. Te pasmine nisu visoko produktivne jer daju puno manje prasad i po leglu nego hibrid ne pasmine. Bez obzira na zastupljenost pojedinih pasmina u uzgoju, i dalje je efikasnost svinjogojstva u Hrvatskoj manja nego u nekim zemljama Europe. Jedna krmača u Hrvatskoj prosječno godišnje oprasti 27 prasad i, dokje u razvijenijim svinjogojstvima Europe taj broj 32 prasadi po krmači godišnje. Autohtona pasmina Crna slavonska svmja je u razdoblju od deset godina ostvarila visoku populamost na manjim gospodarstvima i na velikim farmama. Ta pasmina ima viši udio masti nego hibridne pasmine, ali ima jako ukusno meso, što je čini proizvodno zanimljivom. Ned ostatak njenog uzgoja je spora i duga proizvod nja, a pred nost je prepoznatljivost kvalitete proizvoda. U razd bolju od 2008. do 2019. godine plodnosti krmača na velikim farmama zabilježi la je pozitivan trendu, što znaći da su odrežene pasmine i hibridi u selekcijkom programu povećale broj oprasene prasad i po leglu. Godine2008. u prosjeku je po leglu opraseno Il prasad i, a 2019. taj broj se povećao za 36% i iznosio prosječno 15 prasad i. U promatranom razdoblju zabilježen je porast broja grla isporučenih za tov za 14, 3% i porast broja grla isporučenih na klanje za 22, 6%. Trajanje tova u danima smanjeno je za oko 12 % (sa 120, 2 dana na 106 dana), dnevni 55 prirast porastao je za 32%, prosječna težina polovica za 14, 7%, a ud io mesa u polovicama za 16, 4%. Primijećena je znatna razlika u broju legala po krmači godišnje između velikih farmi (oko 2, 3 legla) i obiteljskih gospodarstava (oko 1, 5 legala). 56 U području uvoza i izvoza svinja, svinjskog mesa, mesnih prerađevina i masti, jasno se vidi daje u RH uvoz veći od izvoza. Samodostatnost RH u proizvodnji svinjskog mesa porasla je sa 33% 2016. godine na 49% 2019. godine. Ključne riječi: svinjogojstvo, porizvodnja, uvoz, izvoz, Hrvatska
svinjogojstvo, proizvodnja, uvoz, izvoz, Hrvatska
nije evidentirano
engleski
Economic aspects of pig production, import and export in the Republic of Croatia
nije evidentirano
pig breeding, production, import, export, Croatia
nije evidentirano
Podaci o izdanju
59
09.07.2021.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Veterinarski fakultet, Zagreb
Zagreb