hrvatski

Odavna smo glagoljaši stari ili o glagoljaštvu i glagolizmu u Slavoniji

Iako se u (suvremenim) udžbeničkim definicijama uz termine srednjovjekovnoga glagoljaštva i glagolizma na tlu Hrvatske ne spominje Slavonija u svojim geografskim granicama međurječja Save i Drave, iz filološke se i historiografske, napose 19.-stoljetne, literature dade prosijati misao da je područje današnje Slavonije prije dolaska Turaka, odnosno prije 1526. bilo glagoljaško. U 20. stoljeću će u vezi s tim paleoslavist Eduard Hercigonja upozoriti kako bi valjalo uzeti u ozbiljno razmatranje činjenicu da je hrvatski kralj Zvonimir bio banom Slavonije (Slovinja), sjevernoga, panonskog prostora. Jednako tako u obzir bi valjalo uzeti i povijesne okolnosti vezane za Sirmijsku/Srijemsku nadbiskupiju Sv. Metoda i slavonski udio u povijesnoj Panoniji koji govore u prilog proširenosti staroslavenske baštine (izražene svim trima slavenskim pismima: glagoljicom, (hrvatskom) ćirilicom i latinicom), bez obzira što na tom području nema sačuvanih pisanih izvora. Kada je riječ o novovijekovnome slavonskom glagoljaštvu i glagolizmu, suvremena su istraživanja te problematike spremnija ponuditi odgovore. Vodeći se navedenim, u izlaganju će se dati pregled najvažnijih dosadašnjih istraživanja slavonske glagolitike koja su spremna posvjedočiti da su Slavonci uistinu odavna glagoljaši stari.

ćirilometodska tradicija, hrvatsko glagoljaštvo, Slavonija

nije evidentirano