hrvatski

ULOGA LJEKARNIKA U SIGURNOJ I UČINKOVITOJ PRIMJENI BILJNIH PROIZVODA

Cilj istraživanja: Rastući trend tržišta biljnih proizvoda nije popraćen porastom njihove sigurnosti i učinkovitosti u pacijenata. Biljni lijekovi mogu uzrokovati nuspojave kao i konvencionalna terapija te je nužno da se prijavljuju sve sumnje na nuspojave ove skupine lijekova. Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti znanje o biljnim proizvodima u studenata farmacije, dentalne medicine i medicine te njihovo korištenje izvora informacija visoke razine dokaza. Također, istražene su učestalost i karakteristike prijava sumnji na nuspojave biljnih lijekova Agenciji za lijekove i medicinske proizvode (HALMED-u) u razdoblju od 2008. do 2017. te raznolikost registracije biljnih proizvoda i uputa o lijeku za ginko, sikavicu, gospinu travu i ginseng u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini Metode: Istraživanje u studenata farmacije, medicine i dentalne medicine ustrojeno je kao anketno presječno istraživanje. Podaci o spontano prijavljenim sumnjama na nuspojave bezreceptnih i biljnih lijekova dobiveni su od strane HALMED-a te su analizirane obzirom na godinu prijave, prijavitelja, spol i dob pacijenta, ozbiljnost, djelatnu tvar, broj lijekova u istodobnoj primjeni i klasifikaciji organskih sustava Medicinskog rječnika za regulatorne poslove (engl. Medical dictionary for Regulatory Activities, MedDRA). Upute o lijeku registriranih biljnih lijekova u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini uspoređene su s biljnim monografijama EU lista ginka, ploda sikavice, zeleni gospine trave i korijena ginsenga. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 506 studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu koji su ispunili anketni upitnik. U usporedbi sa studentima svih studijskih programa i svih godina studija, najvišu razinu znanja pokazali su studenti pete godine studija farmacije. U usporedbi sa studentima medicine (7%), studenti farmacije (3%) i dentalne medicine (2%) su u manjem broju koristili rezultate randomiziranih kontroliranih kliničkih pokusa kao izvor informacija o dodacima prehrani (p=0, 045). Najveći je udio prijava sumnji na nuspojave biljnih lijekova zaprimljen u razdoblju od 2013. do 2017. godine, 73%. Kao i za ostale bezreceptne lijekove, najveći su broj sumnji na nuspojave biljnih lijekova prijavili ljekarnici (42%). Upute o lijeku registriranih biljnih proizvoda lista ginka, ploda sikavice i zeleni gospine trave u Velikoj Britaniji su u potpunosti odgovarale propisima biljnih monografija EU dok u Njemačkoj, Hrvatskoj i BiH nisu svi biljni proizvodi lista ginka, ploda sikavice, zeleni gospine trave i korijena ginsenga registrirani na tržištu odgovarali propisima biljnih monografija EU. Zaključci: Istraživanje je pokazalo da studenti farmacije imaju više razine znanja o biljnim proizvodima, u usporedbi sa studentima dentalne medicine i medicine. Međutim, u usporedbi sa studentima medicine, studenti farmacije rjeđe koriste rezultate randomiziranih kontroliranih kliničkih pokusa ili sustavnih pregleda, kao izvore informacija o biljnim proizvodima. Nadalje, unatoč nedostacima u edukaciji studenata farmacije, istraživanje je pokazalo da su ljekarnici najčešći prijavitelji sumnji na nuspojave biljnih lijekova u Hrvatskoj. Također, istraživanje je pokazalo kako su Upute o lijeku dostupne biljnim lijekovima u uključenim državama bile neusklađene s propisima biljnih monografija EU te kako su biljni proizvodi lista ginka, ploda sikavice, zeleni gospine trave i korijena ginsenga različito registrirani na tržištu. Rezultati svih istraživanja upućuju na zakonodavnu nereguliranost tržišta biljnih proizvoda koji su još nedovoljno istraženo područje sa znanstvenog aspekta.

ljekarnik, djelotvornost, sigurnost, biljni proizvodi

nije evidentirano