hrvatski

ZNANJE LIJEČNIKA OBITELJSKE MEDICINE I STUDENATA MEDICINE O KONSENZUS IZVJEŠĆU MAASTRICHT V/ FLORENCE O LIJEČENJU INFEKCIJE HELICOBACTER PYLORI

Uvod i cilj istraživanja: Eradikacija Helicobacter pylori (H. pylori) infekcije postaje sve teža. Visoka prevalencija H. pylori infekcije, složenost njenog liječenja, slaba usklađenost registriranih pakiranja lijekova ili nedostatna adherencija bolesnika s terapijskim protokolom pridonose antibiotskoj rezistenciji i porastu troškova u zdravstvenom sustavu. Cilj našeg presječnog istraživanja bio je odrediti znanje i stavove liječnika obiteljske medicine i studenata medicine u Republici Hrvatskoj s važećim smjernicama za liječenje H. pylori infekcije, Maastricht V/Florence konsenzus izvješćem. Cilj našeg sekundarnog istraživanja bio je utvrditi usklađenost pakiranja registriranih lijekova koji su sastavni dio eradikacijskog protokola za liječenje H. pylori infekcije s europskim i nacionalnim terapijskim smjernicama. Ispitanici i postupci: Istraživanje je provedeno s liječnicima obiteljske medicine i studentima medicine s ciljem utvrđivanja adherencije s europskim smjernicama za liječenje H. pylori infekcije, Maastricht V/Florence konsenzus izvješćem. Anketni upitnik je podijeljen putem elektroničke pošte u 2338 ordinacija obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj te studentima medicine četvrte, pete i šeste godine studija Medicine Sveučilišta u Splitu. Odgovori su se skupljali elektronskim putem tijekom razdoblja od 23. lipnja do 26. kolovoza 2020. godine. U sekundarnom istraživanju ispitali smo usklađenosti pakiranja registriranih lijekova za eradikaciju H. pylori infekcije s europskim i nacionalnim smjernicama o H. pylori infekciji za odrasle bolesnike za Republiku Hrvatsku, Republiku Sloveniju, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo. Pri tome smo istražili usklađenost pakiranja lijekova sa svim dostupnim terapijskim protokolima, a lijekove smo identificirali u nacionalnim bazama lijekova u srpnju 2019. godine. Rezultati: U istraživanje je uključeno 249 liječnika obiteljske medicine i 169 studenata medicine. Bizmut četverostruka terapija ili ne-bizmut četverostruka terapija (konkomitantna), koje su prva linija terapije za eradikaciju H. pylori infekcije, u Republici Hrvatskoj bile su izbor 4, 8% liječnika obiteljske medicine i 13% studenata medicine, dok bi 66, 3% liječnika obiteljske medicine i 79, 9% studenata medicine izabralo trojnu terapiju s klaritromicinom, što nije u skladu s važećim smjernicama. Bizmut četverostruka terapija bila je najčešći izbor kao druga linija terapije (što je u skladu sa smjernicama), kod 45, 4% liječnika obiteljske medicine i 34, 9% studenata medicine. Međutim, samo 2, 8% liječnika obiteljske medicine i 7, 1% studenata medicine bi točno preporučilo prvu i drugu liniju terapije za eradikaciju H. pylori infekcije. Značajno veći postotak studenata preferira C13-urea izdisajni test od liječnika obiteljske medicine (50, 3% vs. 6, 4%). Samo 59, 0% liječnika obiteljske medicine bi liječilo H. pylori kod svih bolesnika uključujući i asimptomatske. Studenti medicine značajno češće prepoznaju povezanost između H. pylori infekcije i karcinoma želuca u odnosu na liječnike (92, 9% vs. 73, 5%). U drugom dijelu istraživanja gdje smo ispitivali usklađenost pakiranja registriranih lijekova sa smjernicama za liječenje, rezultati za Republiku Hrvatsku su pokazali usklađenost lijekova s 10-dnevnim terapijskim protokolom za sve terapijske protokole osim sekvencijske terapije. Usklađenost lijekova nije registrirana sa svim predloženim 14-dnevnim terapijskim protokolima u Republici Hrvatskoj. Neusklađenost pakiranja registriranih lijekova u Republici Hrvatskoj posljedica je ograničene dostupnosti i pakiranja lijekova. U Ujedinjenom Kraljevstvu pakiranja lijekova su češće usklađena sa 14- dnevnim terapijskim protokolima i nacionalnim smjernicama. U Italiji je bolja usklađenost pakiranja lijekova s 10-dnevnim terapijskim protokolima prema europskim smjernicama, dok u Republici Sloveniji postoji neusklađenost pakiranja lijekova sa svim predloženim terapijskim protokolima. Ovim istraživanjem smo dokazali značajno manju raznolikost u pakiranju lijekova registriranih u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji, u usporedbi s pakiranjima lijekova u Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Zaključci: Znanje liječnika obiteljske medicine i studenata medicine o smjernicama za liječenje H. pylori infekcije je nedostatno u Republici Hrvatskoj. Potrebne su daljnje kontinuirane ciljane edukacijske intervencije s ciljem mijenjanja stavova i znanja o dijagnostici i terapiji H. pylori infekcije. S obzirom na lošu usklađenost pakiranja registriranih lijekova sa smjernicama za liječenje H. pylori infekcije, u kliničku praksu kao uobičajeni dio liječenja bolesnika trebalo bi uvesti edukaciju bolesnika, jer je adherencija sa smjernicama od izuzetne važnosti.

Helicobacter pylori, znanje o zdravlju, liječnici obiteljske medicine, studenti medicine

nije evidentirano