hrvatski

Model opće ravnoteže preklapajućih generacija hrvatskoga mirovinskoga sustava

Cilj doktorskog istraživanja je odrediti putem kojih strukturnih i parametarskih reformi se postiže optimalan način financiranja hrvatskog mirovinskog sustava. U radu se analiziraju i makroekonomski učinci i utjecaj na blagostanje stanovništva, uzimajući u obzir suprotstavljene ciljeve održivosti mirovinskog sustava i adekvatnosti mirovina. Znanstveni doprinos proizlazi iz uniformne evaluacije ekonomskih i socijalnih učinaka reformi unutar modela opće ravnoteže preklapajućih generacija, kako bi se zaključilo koja od pet predloženih alternativa se sveukupno može ocijeniti najboljom za sustav. Primijenjena metodologija nadograđuje Diamondov (1965) neoklasični OLG model, omogućavajući proširenje na tri generacije, državu i dvostupni mirovinski sustav. Nakon uspostave teorijskog okvira OLG modela i analize specifičnosti hrvatskog mirovinskog sustava, provedena je empirijska implementacija OLG modela hrvatskog mirovinskog sustava uz pomoć metode kalibracije. Empirijskim istraživanjem utvrđeno je da jačanje individualne kapitalizirane mirovinske štednje ima negativan učinak na fiskalnu poziciju gospodarstva, čime je potvrđena prva hipoteza, ali pozitivno utječe na akumulaciju kapitala i agregatne štednje, gospodarski rast te blagostanje stanovništva. Suprotno, jačanjem sustava generacijske solidarnosti postiže se povećanje održivosti mirovinskog sustava, no njegov negativan učinak na veći broj makroekonomskih kategorija umanjuje pozitivne implikacije, zbog čega je djelomično prihvaćena druga hipoteza. Nadalje, reformom smanjenja ukupnih mirovinskih doprinosa ostvaruje se rast osobne potrošnje i bruto privatnih investicija, čime se potvrđuje treća hipoteza. Za razliku od toga, povećavanje izdvajanja za prvi mirovinski stup poboljšava fiskalnu poziciju gospodarstva, ali u nedovoljnoj mjeri da se zatvori jaz između mirovinskih izdataka i doprinosa, a ostvaruju se negativni učinci na blagostanje pa se potvrđuje četvrta hipoteza. U uvjetima starenja stanovništva, DC sustav je superiorniji od DB sustava, ali su obje alternative inferiorne u usporedbi s trenutnim sustavom temeljenom na mirovinskim bodovima. Istraživanjem je utvrđeno da buduće reforme trebaju ići u pravcu parametarskih reformi prvog mirovinskog stupa i smanjenja doprinosa za mirovinsko osiguranje.

drugi mirovinski stup ; kalibracija ; mirovinski fondovi ; mirovinske reforme ; mirovinski sustav ; OLG model ; Republika Hrvatska ; starenje stanovništva

nije evidentirano