hrvatski

Gamulinovi pogledi na stare majstore iz zbirke Ante Topića Mimare

Kolekcionar Ante Topić Mimara (1898. – 1987.) u kulturnu se javnost uključio 1960-ih kada je njegovom zaslugom Strossmayerova galerija obogaćena s više desetaka umjetnina. Narednih godina korpus muzejske baštine Zagreba u nekoliko je navrata upotpunjen s više tisuća umjetnina, a ulazak pozamašnog broja predmeta dotada koncentriranih u rukama jedne osobe nametnuo je potrebu sustavnog povijesno-umjetničkog istraživanja kolekcije nepoznatoga podrijetla. Grgo Gamulin bio je među prvim domaćim povjesničarima umjetnosti koji su pokazali zanimanje za Topićevu zbirku i među prvima je 1960-ih godina posjetio kolekcionara, tada nastanjenog u Salzburgu, te o zbirci objavio kratak novinski tekst. U kasnijim je desetljećima u obiman popis djela starih majstora kojih se dotakao u svome istraživačkom radu uključio i nekoliko slika iz Topićeve zbirke, već prezentiranih u Strossmayerovoj galeriji i u Muzeju Mimara. S obzirom na kontroverznu auru oko Topićeve zbirke, Gamulinove su spoznaje utemeljene na istraživačkom radu prihvaćene kao vrijedan doprinos poznavanju umjetnina te su ih inaugurirale u okvire domaće povijesti umjetnosti. Izlaganjem je razmotrena uloga Grge Gamulina u afirmaciji Topićeve zbirke u hrvatskoj povijesti umjetnosti te uz to vezana dosad neobjavljena zakulisna neslaganja suvremenika zabilježena u arhivskoj građi. Uz to, preispitana je atributivna problematika pojedinih slika iz Topićeve zbirke za koje se u svojim studijama zanimao Grgo Gamulin, a koje su podrijetlom vezane uz berlinske zbirke.

Strossmayerova galerija starih majstora HAZU ; Ante Topić Mimara ; provenijencija umjetnina ; Berlin ; tržište umjetnina

Ovaj je rad financirala Hrvatska zaklada za znanost projektom IP-2020-02-1356 Istraživanje provenijencije umjetnina u zagrebačkim zbirkama (ZagArtColl_ProResearch).