hrvatski

Obrazloženje odluka u revizijskom postupku

Ustavni sudovi nekih europskih država (Poljska, Češka, Mađarska, ali i Hrvatska) smatrali su ustavno neprihvatljivim da obrazloženje odluke o nedopuštenosti revizije ne sadržava pisano obrazloženje propuštajući uočiti da je sumarnost obrazloženja te odluke nužna da bi se vrhovni sud u što većoj mjeri mogao posvetiti razmatranju važnih pitanja. Odluke tih ustavnih sudova indiciraju i nepovjerenje prema vrhovnim sudovima te bojazan da bi izostanak obrazloženja suci vrhovnog suda mogli zlouporabiti samo radi redukcije broja predmeta o kojima će meritorno odlučivati. Međutim, bez povjerenja u pravosuđe, osobito u vrhovni sud, nijedan model revizije ne može biti uspješan. Čitav sustav revizije po dopuštenju, naime, počiva na tome da posao suca (vrhovnog suda) obavljaju osobe u stručnom i etičkom smislu vrijedne iskazana im povjerenja. Za razliku od odluke o dopuštenosti revizije, odluka o osnovanosti revizije, posebice ako služi ujednačavanju sudske prakse i razvoju prava, treba sadržavati iscrpno pisano obrazloženje sa svestrano razmotrenim, uvjerljivim argumentima. Izostanak povjerenja građana u pravosuđe i nedostatna kvaliteta odvjetničkih podnesaka neki su od izazova koji bi mogli otežati ili čak i onemogućiti implementaciju tog modela u hrvatski pravni sustav.

revizija. Vrhovni sud, obrazloženje

nije evidentirano