hrvatski

Poznavanje divljači kod djece mlađe školske dobi

Lov postoji od najranijeg razdoblja čovjekovog postojanja, a lovstvo je danas u svijetu i u Republici Hrvatskoj još uvijek važan dio gospodarstva kao njena primarna djelatnost. Cilj provedenog istraživanja bio je provjeriti koliko učenici mlađe školske dobi poznaju lovstvo i divljač te koliko se pojam divljači na bilo koji način spominje u Nacionalnom okvirnom kurikulumu, Nastavnom planu i programu za osnovne škole i udžbenicima iz Prirode i društva koje koriste ispitanici. U istraživanju je sudjelovalo 77 ispitanika učenika trećih i prvih razreda iz dvije osnovne škole, u gradskoj (OŠ Vladimira Nazora iz Virovitice) i u seoskoj sredini (OŠ Suhopolje iz Suhopolja). Ispitivanje poznavanja je provedeno online na daljinu u proljeće 2021. (zbog otežanih okolnosti COVID 19 pandemije), a sadržavao je devet pitanja općeg poznavanja lovstva i životinja divljači i 15 pitanja prepoznavanja fotografija divljih životinja. Jelena je prepoznalo 94% učenika iz seoske sredine i 100% učenika iz gradske sredine, slijede ga srna, lisica, divokoza i fazan. U ovome zadatku uspješniji su bili učenici iz gradske sredine, ali statistički ne značajno. Zanimljivo je spomenuti kako su svi učenici iz gradske sredine bar jednom u životu uživo vidjeli lisicu, a samo jedan učenik iz iste sredine nikada nije vidio divljeg zeca. Najviše učenika iz seoske sredine vidjelo je divlju svinju i fazana, a slijedi ih srna i divlji zec. Jedina divljač koju su svi učenici prepoznali bio je medvjed. Samo jedan učenik iz seoske sredine nije prepoznao zeca. Osim medvjeda i zeca, svi učenici iz gradske sredine prepoznali su fazana, jelena, divlju svinju i lisicu. Iznenađuje da učenici iz gradske sredine bolje prepoznaju svu divljač (osim srne) od učenika iz seoske sredine. Rezultati istraživanja pokazuju kako učenici iz seoske sredine bolje poznaju divljač i lovstvo općenito, dok učenici iz gradske sredine bolje prepoznaju divljač prema opisu i fotografiji. Divljač se ne spominje kao zasebna tema u Nastavnom planu i programu za osnovnu školu ; ali pojam divljih životinja spominje se u drugom razredu u nastavnoj temi Moj zavičaj, a u četvrtom razredu u temi Priroda, Život životinja i u temi Šuma. Analizirani su kompleti udžbenika 1. - 4. razreda od dva izdavača. Prvi ima 14 nastavnih tema u kojima se spominju: golub, zec, srna, lisica, divlja patka, smeđi medvjed, divlja svinja, tvor, fazan, divokoza, puh, kuna, jelen, čagalj, šojka kreštalica i vrana. U drugom se spominje u čak 24 nastavne teme: lisica, vuk, golub, srna (srndać), zec, divlja svinja, medvjed, puh, jelen (košuta), fazan, čagalj, divlja patka i prepelica. Divlje životinje i lovna divljač su interesantna djeci i rado ih uče i pamte. Rezultati ovog istraživanja pokazuju dobre rezultate poznavanja divljači djece mlađe školske dobi, a nismo pronašli značajne razlike u poznavanju divljači djece gradske i seoske sredine.

divljač, djeca mlađe školske dobi, lovstvo

nije evidentirano

engleski

Knowing animals for hunting in younger school age children

Lov postoji od najranijeg razdoblja čovjekovog postojanja, a lovstvo je danas u svijetu i u Republici Hrvatskoj još uvijek važan dio gospodarstva kao njena primarna djelatnost. Cilj provedenog istraživanja bio je provjeriti koliko učenici mlađe školske dobi poznaju lovstvo i divljač te koliko se pojam divljači na bilo koji način spominje u Nacionalnom okvirnom kurikulumu, Nastavnom planu i programu za osnovne škole i udžbenicima iz Prirode i društva koje koriste ispitanici. U istraživanju je sudjelovalo 77 ispitanika učenika trećih i prvih razreda iz dvije osnovne škole, u gradskoj (OŠ Vladimira Nazora iz Virovitice) i u seoskoj sredini (OŠ Suhopolje iz Suhopolja). Ispitivanje poznavanja je provedeno online na daljinu u proljeće 2021. (zbog otežanih okolnosti COVID 19 pandemije), a sadržavao je devet pitanja općeg poznavanja lovstva i životinja divljači i 15 pitanja prepoznavanja fotografija divljih životinja. Jelena je prepoznalo 94% učenika iz seoske sredine i 100% učenika iz gradske sredine, slijede ga srna, lisica, divokoza i fazan. U ovome zadatku uspješniji su bili učenici iz gradske sredine, ali statistički ne značajno. Zanimljivo je spomenuti kako su svi učenici iz gradske sredine bar jednom u životu uživo vidjeli lisicu, a samo jedan učenik iz iste sredine nikada nije vidio divljeg zeca. Najviše učenika iz seoske sredine vidjelo je divlju svinju i fazana, a slijedi ih srna i divlji zec. Jedina divljač koju su svi učenici prepoznali bio je medvjed. Samo jedan učenik iz seoske sredine nije prepoznao zeca. Osim medvjeda i zeca, svi učenici iz gradske sredine prepoznali su fazana, jelena, divlju svinju i lisicu. Iznenađuje da učenici iz gradske sredine bolje prepoznaju svu divljač (osim srne) od učenika iz seoske sredine. Rezultati istraživanja pokazuju kako učenici iz seoske sredine bolje poznaju divljač i lovstvo općenito, dok učenici iz gradske sredine bolje prepoznaju divljač prema opisu i fotografiji. Divljač se ne spominje kao zasebna tema u Nastavnom planu i programu za osnovnu školu ; ali pojam divljih životinja spominje se u drugom razredu u nastavnoj temi Moj zavičaj, a u četvrtom razredu u temi Priroda, Život životinja i u temi Šuma. Analizirani su kompleti udžbenika 1. - 4. razreda od dva izdavača. Prvi ima 14 nastavnih tema u kojima se spominju: golub, zec, srna, lisica, divlja patka, smeđi medvjed, divlja svinja, tvor, fazan, divokoza, puh, kuna, jelen, čagalj, šojka kreštalica i vrana. U drugom se spominje u čak 24 nastavne teme: lisica, vuk, golub, srna (srndać), zec, divlja svinja, medvjed, puh, jelen (košuta), fazan, čagalj, divlja patka i prepelica. Divlje životinje i lovna divljač su interesantna djeci i rado ih uče i pamte. Rezultati ovog istraživanja pokazuju dobre rezultate poznavanja divljači djece mlađe školske dobi, a nismo pronašli značajne razlike u poznavanju divljači djece gradske i seoske sredine.

animals for hunting, younger school-age children, hunting

nije evidentirano