hrvatski

Inventarizacija zaštićenog spomenika prirode Biljska stepa uporabom geoinformacijskih tehnologija

Vaskularna flora sve je ugroženija uslijed utjecaja urbanizacije i intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Gubitak prirodnih staništa zbog promjena u poljoprivredi, odvodnjavanja močvarnih staništa i promjena vodnog režima, gradnje infrastrukture, mogu se smatrati glavnim razlozima smanjenja rasprostranjenosti i brojnosti biljnih vrsta. Na području Općine Bilje provedeno je istraživanje s ciljem praćenja stanja, inventarizacije i utvrđivanja zone obuhvata Biljske stepe, s preporukama za izmjenu zone obuhvata. Livada u središtu groblja, koja dijeli stari od novog dijela, a također i zatravljeni dio starog groblja predstavljaju posljednji ostatak stepolike livade u Hrvatskoj. U tom fitogeografski zanimljivom području gdje se susreću dvije velike fitogeografske provincije, znatan je udio istočnije rasprostranjenih stepskih, kserotermnih elemenata, kojima je tu i zapadna granica rasprostranjenosti. Na Biljskoj stepi evidentirano je šest endemskih biljnih vrsta: crnkasta sasa, Pulsatilla pratensis (L.) Miller ; crvena iglica, Geranium sanguineum L. ; mađarski divokozjak, Doronicum hungaricum Rchb. f. ; mali kaćun, Orchis morio L. ; patuljasti bademić, Prunus tenella Batsch i šarena perunika, Iris variegata L. Segment praćenja endemskih biljnih vrsta na Biljskoj stepi proveden je korištenjem tri neovisne skupine kriterija: vegetacije (na temelju snimki prikupljenih pomoću bespilotnog zrakoplova), topografije (na temelju analize mikroreljefa) i tla. Prostorni podaci tri temeljna kriterija agroekološke pogodnosti analizirani su metodom klasifikacije strojnog učenja Random Forest. Uporabom suvremenog GNSS (globalni navigacijski satelitski sustav) prijamnika s najvećom mogućom točnosti pozicioniranja u Hrvatskoj (2 cm horizontalno i 4 cm vertikalno) evidentirana je točna prostorna raspodjela i relativna brojnost istraživanih biljnih vrsta tijekom dva vegetacijska razdoblja. Dobiveni rezultati temeljeni su na intenzivnim prostornim analizama svih relevantnih podataka (geomorfoloških, klimatskih, pedoloških, hidroloških, vegetacijskih, itd.) u okviru geografskog informacijskog sustava (GIS). Utvrđena je vrlo visoka pogodnost pojedinih biljnih vrsta na predloženoj zoni obuhvata Biljske stepe, posebno s obzirom na kriterije vegetacije i reljefa. Prema razini pogodnosti, prednjače crvena iglica i mađarski divokozjak, dok šarena perunika pokazuje vrlo uski ekološki optimum. Sukladno tome, predlaže se provođenje nekoliko agrotehničkih mjera obrade tla s ciljem smanjenja zbijenosti tla na dubini do 30 cm radi stvaranja optimalnih mogućnosti razvoja korijena na predloženoj zoni obuhvata kako bi se ove zaštićene biljne vrste mogle razvijati slično i približno povoljnim uvjetima za rast i širenje stepske zajednice.

biljska stepa; endemske vrste; inventarizacija; prostorne analize; premještanje; zona obuhvata; GIS

nije evidentirano

engleski

Inventory of the protected natural monument Bilje steppe-like grassland using geoinformation technologies

Vaskularna flora sve je ugroženija uslijed utjecaja urbanizacije i intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Gubitak prirodnih staništa zbog promjena u poljoprivredi, odvodnjavanja močvarnih staništa i promjena vodnog režima, gradnje infrastrukture, mogu se smatrati glavnim razlozima smanjenja rasprostranjenosti i brojnosti biljnih vrsta. Na području Općine Bilje provedeno je istraživanje s ciljem praćenja stanja, inventarizacije i utvrđivanja zone obuhvata Biljske stepe, s preporukama za izmjenu zone obuhvata. Livada u središtu groblja, koja dijeli stari od novog dijela, a također i zatravljeni dio starog groblja predstavljaju posljednji ostatak stepolike livade u Hrvatskoj. U tom fitogeografski zanimljivom području gdje se susreću dvije velike fitogeografske provincije, znatan je udio istočnije rasprostranjenih stepskih, kserotermnih elemenata, kojima je tu i zapadna granica rasprostranjenosti. Na Biljskoj stepi evidentirano je šest endemskih biljnih vrsta: crnkasta sasa, Pulsatilla pratensis (L.) Miller ; crvena iglica, Geranium sanguineum L. ; mađarski divokozjak, Doronicum hungaricum Rchb. f. ; mali kaćun, Orchis morio L. ; patuljasti bademić, Prunus tenella Batsch i šarena perunika, Iris variegata L. Segment praćenja endemskih biljnih vrsta na Biljskoj stepi proveden je korištenjem tri neovisne skupine kriterija: vegetacije (na temelju snimki prikupljenih pomoću bespilotnog zrakoplova), topografije (na temelju analize mikroreljefa) i tla. Prostorni podaci tri temeljna kriterija agroekološke pogodnosti analizirani su metodom klasifikacije strojnog učenja Random Forest. Uporabom suvremenog GNSS (globalni navigacijski satelitski sustav) prijamnika s najvećom mogućom točnosti pozicioniranja u Hrvatskoj (2 cm horizontalno i 4 cm vertikalno) evidentirana je točna prostorna raspodjela i relativna brojnost istraživanih biljnih vrsta tijekom dva vegetacijska razdoblja. Dobiveni rezultati temeljeni su na intenzivnim prostornim analizama svih relevantnih podataka (geomorfoloških, klimatskih, pedoloških, hidroloških, vegetacijskih, itd.) u okviru geografskog informacijskog sustava (GIS). Utvrđena je vrlo visoka pogodnost pojedinih biljnih vrsta na predloženoj zoni obuhvata Biljske stepe, posebno s obzirom na kriterije vegetacije i reljefa. Prema razini pogodnosti, prednjače crvena iglica i mađarski divokozjak, dok šarena perunika pokazuje vrlo uski ekološki optimum. Sukladno tome, predlaže se provođenje nekoliko agrotehničkih mjera obrade tla s ciljem smanjenja zbijenosti tla na dubini do 30 cm radi stvaranja optimalnih mogućnosti razvoja korijena na predloženoj zoni obuhvata kako bi se ove zaštićene biljne vrste mogle razvijati slično i približno povoljnim uvjetima za rast i širenje stepske zajednice.

steppe-like grassland; endemic species; inventory; spatial analysis; relocation; coverage area; GIS

nije evidentirano