hrvatski

Izvještavanje najposjećenijih hrvatskih elektroničkih publikacija o bolesti COVID-19 uzrokovana virusom SARS-CoV-2

Pandemija COVID-19 bolesti dovela je do niza modifikacija unutar društvene strukture. Stoga se i u polju medijske sfere komunikacije moglo zamijetiti ispoljavanje novih fenomena (infodemija, fake news) u kontekstu načina medijskog izvještavanja i kreiranja javnog mnijenja. Elektroničke medijske publikacije zauzele su važno mjesto odgovornosti spram građana u cilju neutralnog, objektivnog i provjerenog izvještavanja o samoj pandemiji i njenim aktualnim i potencijalnim posljedicama. Glavni cilj ovog istraživanja bilo je ustanoviti o kojim temama i rizicima se izvještavalo u prilozima kojima je sadržaj bio vezan za pandemiju COVID-19 publicirani u različitim vremenskim razdobljima te analizirati obrasce koji su determinirali način stvaranja okvira oko pojedine teme. Metodom analize sadržaja analiziralo se medijsko izvještavanje u tri vremenska perioda (od 11. 3. do 24. 3. 2020., od 18. 6. do 1. 7. 2020. i od 26. 11. do 9. 12. 2020.) te je uz pomoć konstruirane analitičke matrice provedena analiza sadržaja na ukupno 1636 jedinica analize (priloga koji su izvještavali o pandemiji COVID-19). Rezultati istraživanja interpretirani su kroz teorije agenda setting i framing-a čije su glavne pretpostavke medijsko utvrđivanje važnosti određenih tema u nekom razdoblju te selektivno davanje na važnosti određenim dijelovima informacija. Rezultati istraživanja su pokazala da su analizirane elektroničke publikacije u Republici Hrvatskoj imale specificiranu i limitiranu ponudu tema priloga gdje su određene teme zauzimale važnije mjesto (aktivnosti Stožera, Vlade RH, broju zaraženih pojedinaca), a o nekim informacijama se značajno manje izvještavalo (osobine virusa i same bolesti, lijekovi, cijepljenje). Također, rezultati su pokazali da je izvještavanje o pandemiji COVID-19 uglavnom uokvireno kroz kontekst triju rizika (brzina i širenje virusa među stanovništvom, onemogućavanje normalnog svakodnevnog funkcioniranja društva, rizik od financijskih šteta po društvo) dok se o ostalim vrstama rizika značajnije manje izvještavalo (npr. osobine bolesti, rizičnosti lijekova i cjepiva protiv bolesti).

agenda setting teorija ; COVID-19 ; zdravstveni rizik ; elektroničke publikacije ; društvo rizika

nije evidentirano