hrvatski

Mogućnost proizvodnje vinskog destilata od sorte grožđa cabernet sauvignon

Za proizvodnju vinskih destilata prednost se daje bijelim sortama grožđa s određenim karakteristikama kao što su ukupna kiselost, nizak pH i relativno nizak sadržaj šećera u moštu. Za proizvodnju kvalitetnih vinskih destilata u Hrvatskoj mogu se koristiti sorte grožđa kraljevina (Imbrina), graševina, šipon (Moslavac), zeleni silvanac, i dr. Međutim, u određenim godinama, a ovisno i o području navedene karakteristike se mogu pronaći i u drugim potencijalno prikladnim sortama. Cilj ovog rada je evaluacija fizikalno-kemijskih karakteristika mošta, vina, vinskog destilata i dozrjelog vinskog destilata, odnosno vinjaka od sorte grožđa cabernet sauvignon kako bi se mogla procijeniti mogućnost korištenja navedene sorte grožđa za proizvodnju vinjaka. Berba i alkoholna fermentacija se provela u Vinogorju Kutjevo, položaju Park prirode Papuk u vinogradu Veleučilišta Požega, a destilacija u laboratoriju Zavoda za tehnologiju ugljikohidrata Prehrambeno tehnološkog fakulteta Osijek u 2020. godini. Provela se analiza kemijskog sastava mošta, vina, analiza kemijskog sastava srednjeg toka sirovih destilata i odrediti hlapivi spojevi metodom plinske kromatografije svih frakcija obje destilacije. Također se odredio i aromatski profil sorte grožđa cabernet sauvignon, dobivenog vina i destilata, a i pratilo dozrijevanje destilata izuzimanjem destilata svakih mjesec dana. Obzirom na količinu ispitane sirovine i uvjete vinifikacije, destilacije i dozrijevanja, rezultati vinskog destilata sorte grožđa cabernet sauvignon pokazali su velik potencijal za proizvodnju vinskih destilata odnosno vinjaka, te postoji mogućnost prilagodbe uvjeta i parametara rada koji bi usavršili finalni proizvod.

destilacija ; cabernet sauvignon ; vino ; aromatski profil ; vinjak

nije evidentirano