Napredna pretraga

Pregled bibliografske jedinice broj: 114913

Usvajanje hrvatskoga u jednojezičnome i dvojezičnome razvoju: poredbena analiza na primjeru usvojenosti padeža


Kovačević, Melita; Jelaska, Zrinka
Usvajanje hrvatskoga u jednojezičnome i dvojezičnome razvoju: poredbena analiza na primjeru usvojenosti padeža // Treći hrvatski slavistički kongres
Zadar, Hrvatska, 2003. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)


Naslov
Usvajanje hrvatskoga u jednojezičnome i dvojezičnome razvoju: poredbena analiza na primjeru usvojenosti padeža
(Acquistion of Croatian in monolingual and bilingual development: comparative analysis of the case knowledge)

Autori
Kovačević, Melita ; Jelaska, Zrinka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Treći hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 15-19.10.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Jezični razvoj; dvojezičnost; padež
(Language devlopment; bilingualism; case)

Sažetak
Obilježa jezičnoga razvoja u jednojezične djece razlikuju se od obilježja istodobnoga usvajanja (tzv. simultana dvojizičnost) dvaju jezika. Premda dijete u ranoj dobi može gotovo ravnopravno ovladati dvama jezičnima sustavima, ustrojavanje dvaju jezika ima svoje zakonitosti koje ne preslikavaju ono što se događa tijekom usvajanja jednoga jezika. S jedne su strane različitosti uvjetovane činjenicom da dijete mora usvojiti sve jezične sastavnice obaju jezika, no one zrcale i tipološka obilježja ciljanih jezika. Kao morfološki razveden jezik s razmjerno slobodnim redom riječi, hrvatski je zanimljiv i za opisivanje jednojezičnoga razvoja i za poredbene analize u dvojezičnome razvoju, naročito kad se jezici usvajanja tipološki razlikuju. U ovome se radu raspravlja o usvojenosti i razumijevanju padeža u tri skupine sedmogodišnje djece. Prva su skupina jednojezična djeca kojoj je hrvatski materinski i okolinski jezik, tj. jezik sredine. Druga su skupina dvojezična djeca kojoj je talijanski materinski (obiteljski) jezik, a hrvatski i talijanski okolinski &#8211 ; ; u sredini gdje žive oba se jezika ravnopravno rabe, ali se djeca školoju samo na hrvatskome. Treća su skupina djeca kojima je materinski jezik hrvatski, a okolinski njemački (i jezik sredine i jezik na kojemu se školuju). Oblikovanim rečeničnim zadacima ispitan je veliki broj djece u Zagrebu, Istri i Austriji. Rezultati pokazuju različite stupnjeve jezičnoga znanja te svojstvena odstupanja. Na primjeru razumijevanja padeža, uključujući i njihov položaj u odnosu na red riječi, razmotrit će se obilježja jednojezičnoga usvajanja hrvatskoga za razliku od dvojezičnoga usvajanja hrvatskoga, posebno prijenos ili potiranje koje se pojavljuje u procesu usvajanja i ovladavanja dvama jezicima različitih obilježja: hrvatskome i talijanskome, odnosno hrvatskome i njemačkome.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Filologija



POVEZANOST RADA


Projekt / tema
0013002
0130438

Ustanove
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb,
Filozofski fakultet, Zagreb