hrvatski

Usvajanje hrvatskoga u jednojezičnome i dvojezičnome razvoju: poredbena analiza na primjeru usvojenosti padeža

Obilježa jezičnoga razvoja u jednojezične djece razlikuju se od obilježja istodobnoga usvajanja (tzv. simultana dvojizičnost) dvaju jezika. Premda dijete u ranoj dobi može gotovo ravnopravno ovladati dvama jezičnima sustavima, ustrojavanje dvaju jezika ima svoje zakonitosti koje ne preslikavaju ono što se događa tijekom usvajanja jednoga jezika. S jedne su strane različitosti uvjetovane činjenicom da dijete mora usvojiti sve jezične sastavnice obaju jezika, no one zrcale i tipološka obilježja ciljanih jezika. Kao morfološki razveden jezik s razmjerno slobodnim redom riječi, hrvatski je zanimljiv i za opisivanje jednojezičnoga razvoja i za poredbene analize u dvojezičnome razvoju, naročito kad se jezici usvajanja tipološki razlikuju. U ovome se radu raspravlja o usvojenosti i razumijevanju padeža u tri skupine sedmogodišnje djece. Prva su skupina jednojezična djeca kojoj je hrvatski materinski i okolinski jezik, tj. jezik sredine. Druga su skupina dvojezična djeca kojoj je talijanski materinski (obiteljski) jezik, a hrvatski i talijanski okolinski &#8211 ; ; u sredini gdje žive oba se jezika ravnopravno rabe, ali se djeca školoju samo na hrvatskome. Treća su skupina djeca kojima je materinski jezik hrvatski, a okolinski njemački (i jezik sredine i jezik na kojemu se školuju). Oblikovanim rečeničnim zadacima ispitan je veliki broj djece u Zagrebu, Istri i Austriji. Rezultati pokazuju različite stupnjeve jezičnoga znanja te svojstvena odstupanja. Na primjeru razumijevanja padeža, uključujući i njihov položaj u odnosu na red riječi, razmotrit će se obilježja jednojezičnoga usvajanja hrvatskoga za razliku od dvojezičnoga usvajanja hrvatskoga, posebno prijenos ili potiranje koje se pojavljuje u procesu usvajanja i ovladavanja dvama jezicima različitih obilježja: hrvatskome i talijanskome, odnosno hrvatskome i njemačkome.

jezični razvoj; dvojezičnost; padež

nije evidentirano