hrvatski

Skrb za oboljele od šećerne bolesti u pandemiji – o čemu voditi računa?

Uvod. Strah od zaraze virusom može poremetiti regulaciju glikemije, arterijskog tlaka te potaknuti razvoj određenih psihičkih poremećaja. Kako kronična hiperglikemija uzrokuje disfunkciju imunosnog sustava, skrb za oboljele od šećerne bolesti iznimno je važna u razdoblju pandemije. Cilj rada je prikazati na što je sve potrebno obratiti pažnju u kontroli oboljelih od šećerne bolesti u COVID 19 pandemiji. Rasprava. Budući da je u vrijeme pandemije važno izbjeći svaki nepotrebni fizički kontakt s oboljelima, potrebno je osigurati vrijeme za adekvatne strukturirane telefonske ili video konzultacije s oboljelima svakih 3-6 mjeseci ovisno o njihovim vrijednostima glikemije te kardiovaskularnom riziku (KVR). Posebno su rizični bolesnici s čestim hipoglikemijama, komorbiditetima, oni čije su vrijednosti HbA1c>7, 5%, ITM>40kg/m2 i/ili su nesuradljivi s uzimanjem terapije. Krvni tlak i LDL kolesterol važno je održavati sukladno preporukama i procijenjenom KVR. Vrlo je važna edukacija bolesnika, posebno o ponašanju tijekom sumnje ili potvrđene COVID 19 infekcije i liječenja kod kuće. Od lijekova za regulaciju glikemije u slučaju COVID 19 infekcije preporuča se privremeni prekid uzimanja metformina i SGLT2 inhibitora, dok se za ostale lijekove savjetuje redoviti nadzor pacijenata. Bolesnici na inzulinskoj terapiji moraju biti spremni korigirati dozu inzulina u slučaju akutne bolesti. Preporuča se i uvođenje fiksnih kombinacija lijekova u cilju povećanja adherencije. Način vođenja dnevnika samomjerenja glukoze u krvi od iznimne je koristi u procjeni kontrole šećerne bolesti, a danas je dostupan kroz različite aplikacije koje mogu procijeniti vrijednost HbA1c te u određenih pacijenata odgoditi laboratorijsko vađenje krvi. U modifikaciji načina života, potrebno je povećati broj manjih obroka bogatih ugljikohidratima, zdravih namirnica te tjelesnu aktivnost u kući (najmanje 3x dnevno po 10 minuta). Kroz telefonske ili video konzultacije treba provesti i procjenu psihičkog stanja bolesnika, a posebnu pažnju treba obratiti na kognitivnu disfunkciju. Zaključak. U vrijeme pandemije važno je postići optimalnu kontrolu glikemije i čimbenika rizika, utjecati na nezdrave životne navike i adherenciju te pružati psihološku potporu. Ponavljanom edukacijom bolesnika, ciljanim telefonskim ili video konzultacijama te većom brigom za njihovo mentalno zdravlje može se unaprijediti skrb za oboljele od šećerne bolesti tijekom pandemije.

šećerna bolest ; COVID-19 pandemija ; primarna skrb

nije evidentirano