hrvatski

Pretraživanje interneta o psihičkom zdravlju – što češće to gore?

U Europi svake godine oko 30 % osoba pati zbog psihičkih smetnji te usprkos dostupnoj pomoći, blizu 50% oboljelih od teških psihičkih poremećaja i 75% s blažim psihičkim smetnjama ne dobiva odgovarajuću pomoć. Velik broj ljudi, pogotovo mlađe životne dobi, nakon pojave prvih psihičkih smetnji okreću se internetu kao izvoru podataka. Vrlo često se radi o prvim informacijama o psihičkim poremećajima te se na osnovi njih stvaraju vjerovanja o uzrocima smetnji, njihovom tijeku, načinima pomoći i prognozi. Ova vjerovanja utječu na doživljaj psihičkih stanja, emocionalne reakcije i zdravstvena ponašanja. Iako pretraživanje zdravstvenih informacija na internetu nosi niz prednosti, ono može potaknuti kiberohondriju, odnosno pretjerano ili ponavljano pretraživanje zdravstvenih informacija na internetu potaknuto uznemirenošću i anksioznošću radi zdravlja, a koje samo pojačava takvu uznemirenost i anksioznost. U okviru 29. ljetne škole studenata psihologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu provedeno je istraživanje u kojem je jedan od ciljeva bio ispitati ulogu pretraživanja interneta radi informacija o psihičkom zdravlju i kiberohondrije u intenzitetu sadašnje psihičke uznemirenosti kod sudionika koji su do sada koristili stručnu psihološku pomoć i onih koji nisu. U istraživanju je sudjelovao 631 punoljetan sudionik (75, 1% žena). Upitniku se pristupalo online, putem poveznice koja je podijeljena na društvenim mrežama. Rezultati su pokazali da je 37% sudionika tijekom života imalo psihičke teškoće radi kojih se javilo po stručnu pomoć. Ovi sudionici češće pretražuju informacije o psihičkom zdravlju, imaju izraženiju kiberohondriju i sadašnju psihičku uznemirenost u odnosu na skupinu koja nije koristila stručnu pomoć. Obrazac poveznosti donekle se razlikuje u dvjema skupinama. U skupini koja je koristila stručnu psihološku pomoć kiberohondrija potpuno posreduje odnosu između učestalosti pretraživanja o psihičkom zdravlju isadašnje uznemirenosti, odnosno ove se osobe vrte u začaranom krugu u kojem je češće pretraživanje interneta povezano s intenzivnijom kiberohondrijom, a time i jače izraženom općom psihičkom uznemirenošću. U skupini koja do sada nije koristila stručnu psihološku pomoć učestalost pretraživanja i kiberohondrija imaju samostalni doprinos u objašnjavanju intenziteta sadašnje psihičke uznemirenosti. Dobiveni rezultati imaju važne praktične i spoznajne implikacije koje će biti diskutirane u okviru simpozija.

psihičke teškoće ; pretraživanje interneta ; kiberhondrija ; psihološka pomoć ; online istraživanje

nije evidentirano