hrvatski

Sedimentološke karakteristike južnog dijela Istarskog fliškog bazena

Tema istraživanja su klastične naslage Istarskog fliša. Zajedno sa Foraminiferskim vapnencima one čine ispunu Dinarskog predgorskog bazena koji je postojao na području Istre za vrijeme srednjeg eocena. Naslage fliša taložile su se mehanizmima gravitacijskih tokova u foredeep taložnoj zoni. Za potrebe istraživanja analiziran je niz sedimentoloških stupova i točaka opažanja te su izdvojeni i opisani sedimentološki facijesi: olistoliti, megaslojevi, ruditni turbiditi, arenitni turbidit, lapori s rijetkim slojevima arenita, masivni lapori, te facijes slampova i klizišta. Megaslojevi su građeni od litoklasta porijeklom iz kredno-paleogenske karbonatne podloge, od fosilnog detritusa pretaloženog iz istovremenih karbonatnih rampi i od prerađenog bazenskog lapora. Karbonatni fosilni detritus prevladava i u ruditnim turbiditima, dok se siliciklastični detritus pojavljuje u tanjim turbiditima u gornjim dijelovima fliškog slijeda. Analize smjerova paleotransporta slojeva siliciklastičnog sastava ukazuje na dominantan smjer paleotransporta sa sjeverozapada prema jugoistoku, dok je za slojeve karbonatnog sastava prema sjeveru. Prema analizi facijesa možemo zaključiti da je Istarski fliš taložen na području podmorske padine i bazenske ravnice. Na taloženje megaslojeva glavni utjecaj imala je tektonika, koja je bila posljedica napredovanja dinaridskih struktura. Na temelju analiza zajednica planktonskih foraminifera i vapnenačkog nanoplanktona Istarskom flišu je potvrđena srednjeocenska starost.

fliš, turbiditi, predgorski bazen, eocen, Dinaridi

nije evidentirano