hrvatski

Tijelo u sustavu socijalne skrbi

Suvremene definicije zdravlja prepoznaju složenu interakciju tjelesnog, psihološkog i socijalnog te promiču unaprjeđenje dobrobiti i kvalitete života, a ne samo eliminaciju bolesti. Pored tjelesnog zdravlja, koncept pozitivnog zdravlja uključuje i sposobnost suočavanja sa stresnim situacijama, socijalnu uključenost, zadovoljstvo životom te psihičku dobrobit. Socijalne odrednice zdravlja obuhvaćaju različite aspekte životne situacije, koji dovode do određenih zdravstvenih ishoda. Stoga se može zaključiti kako nejednaki socijalni uvjeti dovode do nejednakih šansi za postizanje i održavanje zdravlja. Životne okolnosti utječu na pojavu i razvoj pojedinih bolesti, no isto tako i bolest utječe na život oboljelih osoba kroz više dimenzija. Utjecaj na tjelesnu funkcionalnost nije jedini aspekt bolesti, pogotovo kroničnih. Prisutne su promjene radne sposobnosti, samostalnosti u svakodnevnim aktivnostima, socijalnih odnosa i uloga te uključenosti u šire društvo, kao i pojava štetnih zdravstvenih ponašanja poput ovisnosti, što naposljetku otežava i psihičko funkcioniranje osobe. Navedene višestruke teškoće najvidljivije su kod korisnika sustava socijalne skrbi. Kroz izlaganje bit će prikazani primjeri korisnika, prvenstveno s različitim tjelesnim bolestima, kroz pregled pojedinih prava i socijalnih usluga unutar sustava socijalne skrbi. Na primjeru sustava socijalne skrbi bit će prikazan i koncept tjelesnog rada kao svojevrsna suprotnost „bolesnom“ tijelu. Rasprava, koju će ovo izlaganje nastojati potaknuti, odnosi se na (ne)mogućnost podjele tijela na materijalno i mentalno – je li ta podjela optimalna ili pretjerano ograničavajuća? Još kompleksnije pitanje, koje se pojavljuje obzirom na moderna shvaćanja zdravlja i uzroka pojave bolesti, jest je li zdravlje i bolest problematika samo zdravstvenog sustava ili i sustava socijalne skrbi?

zdravlje, sustav socijalne skrbi, tjelesni rad

nije evidentirano