hrvatski

Utjecaj promjena zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta na klizište Kostanjek od kraja 19. st. do danas

Klizišta predstavljaju značajnu prirodnu opasnost i svake godine rezultiraju brojnim ljudskim žrtvama, ekonomskim gubicima, i poremećajima u okolišu. Klizište Kostanjek je najveće klizište u Hrvatskoj koje predstavlja prijetnju urbanom području. O njegovoj potencijalnoj sanaciji se raspravlja već godinama. Cilj rada je prikaz i interpretacija utjecaja promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta na području klizišta Kostanjek od kraja 19. st. do danas. Osnovu analize čine austro-ugarski katastarski plan iz 19. st. i satelitske snimke iz 2001. i 2016., na kojima su u sklopu rada označeni zemljišni pokrov i način korištenja zemljišta. Potom se analizira odnos između udjela i prostornog rasporeda njihovih kategorija u periodu od kraja 19. st. do 2001. te u periodu od 2001. do 2016. u svrhu pružanja uvida u potencijalne promjene zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta s obzirom na aktivaciju klizišta. Može se primjetiti kako su pojava industrije i rudokopa označili prekretnicu na istraživanom području. Uz aktivaciju samog klizišta, na područje su utjecali i promjenom lokacije naseljenih površina kao i porastom njihova udjela te smanjenjem udjela poljoprivrednih površina. Rudokop je danas napušten te najvećim dijelom prekriven šumom. Uz to, pojava klizišta je utjecala na gotovo potpuno zaustavljanje izgradnje na zahvaćenom području.

klizište ; Kostanjek ; zemljišni pokrov ; način korištenja zemljišta

nije evidentirano