hrvatski

Orašar u obliku figure vojnika – lajtmotiv baleta i kolekcionarske strasti

Poglavlje u katalogu izložbe Orašar – najljepša božićna bajka donosi povijest i objašnjenje nastanka orašara – utilitarnog predmeta za drobljenje oraha i njegovog ulaska u bajke i dječji svijet, te naposlijetku u balet nazvan Orašar. Alati za drobljenje oraha poznati su od antike, najranije drobilice u obliku ljudskog lika sačuvane su iz 16. stoljeća u raznim dijelovima srednje Europe a drobilice u obliku vojnika, husara ali i rudara i drugih likova postaju dio njemačkih priča za djecu početkom 19. stoljeća. Tako postaju i dio bidermajerskog dječjeg svijeta. Njihovom izradom tradicionalno se bavilo njemačko stanovništvo na području Saske i Tiringije, odnosno na području Erzgebirge, nekad bogate rudarske zone u graničnom području između Saske i Češke, gdje su bile dijelom dio kućne produkcije. Na toj osnovi tijekom 19. stoljeća ondje se razvila i manufakturna produkcija dječjih igračaka u obliku orašara. Motiv lutka u obliku orašara najuže je povezan s Božićnim vremenom i ponudom na Božićnim sajmovima, najranije već krajem 17. i početkom 18. stoljeća zabilježenom u Leipzigu i Nürnbergu. Poznato je da su oko 1800. godine prodavani na sajmu u Dresdenu i potom u Berlinu. Orašari postaju česti božićni pokloni, ulaze u svijet priča za djecu pa tako i priče Ernsta Theodora Amadeusa Hoffmanna Nussknacker und Mausekönig objavljene u Berlinu 1816. koja je poslužila kao podloga libreta baleta za kojeg je glazbu skladao P. I. Čajkovski a koji je praizveden u Sankt Peterburgu 1892. godine.

Balet Orašar, Drobilica za orahe - orašar, tradicijska njemačka kućna produkcija, Božićni sajmovi, dječje igračke

nije evidentirano