hrvatski

Gornja Dalmacija i Dubrovnik u IX. stoljeću u svjetlu bizantskih sigilografskih izvora

Temeljem novijih nalaza bizantskoga sigilografskog materijala pretpostavljene dubrovačke provenijencije i njihova tumačenja u historiografskoj literaturi (V. Prigent, 2008.), autor analizira vojno-administrativni položaj Dubrovnika (Rauzija) kao političke jedinice Bizantskoga Carstva u drugoj polovini 9. stoljeća. Novoobjavljene olovne pečate bizantskih dužnosnika povezuje s otprije poznatim podacima o prvim stoljećima Dubrovnika iz djela bizantskih povjesnika (De Administrando Imperio, De Thematibus, Vita Basilii, nastali pod uredničkom paskom Konstantina VII. Porfirogeneta sredinom 10. st.) i domaćih povijesnih izvora (Historia Salonitana Maior, kompilirana u 16. st.) te ih u tom sklopu nastoji rekontekstualizirati, ukazujući na mogućnost da im porijeklo treba tražiti u Rauziju kao sjedištu katepanata, niže vojno-administrativne jedinice tematskog uređenja (prostorno uključujući i Boku Kotorsku), kao i da pojam Dalmatia Superior u srednjovjekovnim vrelima potječe iz vremena koje prethodi njegovu prvom javljanju u sačuvanim tekstovima.

Dalmacija, Dubrovnik, rani srednji vijek, sigilografija, historijska geografija

nije evidentirano