hrvatski

Analiza trendova razvoja plivačkih rezultata u disciplini 100 metara slobodno u Hrvatskoj od 2009. do 2020. godine

Plivanje je jedan od sportova koji kroz povijest bilježi neprestane pozitivne, ali i negativne promjene rezultata pod utjecajem raznih čimbenika. Analizom trendova razvoja rezultata na svim razinama natjecanja moguće je dobiti uvid u stanje samog sporta i razvoja sportaša te usmjeriti budući rad trenera, sportaša, ali i znanstvenika na ovom području primijenjene kineziologije. Glavni cilj ovog rada je bio analizirati trend razvoja rezultata u disciplini 100 metara slobodno kod plivača seniora u Hrvatskoj, u razdoblju od 2009. do 2020. godine. Uzorak ispitanika su činili hrvatski plivači koji su prema nacionalnim sezonskim listama rezultata u zadnja 3 olimpijska ciklusa zauzeli jedno od prvih 10 mjesta natječući se na bilo kojem službenom natjecanju dok su varijable ovog istraživanja bili rezultati tih plivača. Za prikaz rezultata korišteni su osnovni deskriptivni pokazatelji, a modeli regresijske funkcije polinoma 2. stupnja su korišteni sa svrhom prognoziranja rezultata za 2021. godinu. Najbolji rezultati hrvatskih plivača su bili 2009. godine, a kao potencijalan uzrok se navodi činjenica da je to zadnja godina u kojoj se moglo plivati u dugim plivačkim odijelima koja su značajno doprinosila brzini plivanja. Na temelju modela polinomijalne regresijske analize 2. stupnja prognozirane vrijednosti rezultata za 2021. godinu prikazuju ostvarivanje boljih rezultata nego u prethodnim godinama. Promatrajući rezultate najboljih hrvatskih sprintera u zadnjih 12 godina na 100 metara slobodnim stilom može se primijetiti negativan trend u periodu od 2009. do 2014./15. godine što može biti posljedica zabrane plivanja u dugim plivačkim odijelima. Nakon tog perioda vidljivo je poboljšanje rezultata sve do danas. Krivulja rezultata najboljih 10 plivača je relativno stabilna uz blagu stagnaciju rezultata u periodu od 2014. do 2018. godine, a isto tako prikazuje slabiju prognozu poboljšanja rezultata u budućnosti nego li krivulja kretanja najboljih rezultata. Povećanje broja kvalitetnih seniorskih sprintera u Hrvatskoj je moguće jedino kroz rad na razvoju plivača mlađih dobnih kategorija.

slobodni stil ; olimpijski bazen ; model ; prognoziranje

nije evidentirano